Obrali smo glavice ranog kupusa. Šta ćemo sada posijati?

Kada uberemo glavice ranog kupusa ostaje nam prazno mjesto na koje možemo sijati razne kulture. Prije nego što krenemo raditi moramo očistiti lokaciju od ostataka kupusa. Pregledajte korijenje kupusa, jer će vam njegovo stanje reći da li su prisutne određene bolesti (trulež, bakterioze i sl.) ili štetočine. Ostatke sa simptomima oboljenja i vidljivim napadom štetočina sakupite i spalite. U tom slučaju u gredicu dodajte 300 do 400 g/m² drvenog pepela ili dolomitnog brašna. Na takvim gredicama ili parcelama ne smijemo sledećih 4 do 5 godina uzgajati kupus i njegove srodnike.

Bitno je da znate da je kupus veliki potrošač hranjivih materija, posebno azota jer stvara veliku količinu zelene mase. U zemljište dodajte makrohraniva sa određenim mikroelementima ili 5 do 7 kg/m² komposta ili humusa.

Poštujmo plodored

Vrste koje nikako ne trebamo sijati su kupusnjače. Ovoj porodici pripadaju kupus, kelj, karfiol, rukola, gorušica, rotkva, rotkvice, repa, kineski kupus. Problem je što imaju zajedničke bolesti i štetočine. Osim toga, za svoj rast i razvoj koriste ista hraniva, što iscrpljuje zemljište.

U amaterskoj proizvodnji kupus se sa gredice uklanja postepeno kako dozrijevaju glavice. U slučaju da ostavite veći dio sa koga ste ih odrezali omogućujete tačkama rasta da se oporave i razviju mlade priraste, ćimulice, koje su cijenjene u gastronomiji. Možete ih rezati do pojave mraza. Najčešće se kupus i kelj ovako režu. U slučaju da ih ostavljate možete između tih biljaka dosijati određene kulture, a prilikom berbe ćimulica uklonite cijele biljke.

Pravilnim odabirom sjetve poboljšavamo zemljište

Kada uklonimo biljne ostatke i pripremimo zemljište pred nama je sjetva. Jedna od kultura koja odlično raste poslije kupusa je kopar. Njega možete i usijati između preostalih biljaka, jer izlučuje materije koje odbijaju štetočine. Ako obezbijedite redovno zalijevanje odlučite se za sjetvu zelene salate. Odaberite ljetne i jesenje sorte, u zavisnosti od termina sjetve, kako vam usjev ne bi otišao u cvijet. Za brzu berbu su najbolje sorte kratkog vegetacijskog perioda.

Sjetite se mahunarki. Grašak, ali i druge vrste imaju osobinu azotofiksacije, što će nadomjestiti azot koji su usvojile kupusnjače. Ako želite sijati grašak odaberite rane i srednje rane sorte kako bi dobili urod prije mraza. Od ostalih mahunarki možemo posijati djetelinu, jednogodišnju lupinu, esparzetu, lucerku. Veoma često se koriste kao zelenišno đubrivo.

U ovu svrhu možemo posijati žitarice, a odličan izbor su ječam, raž, zob i pšenica. Tako ćemo zemljište obogatiti fosforom, kalijem i drugim mineralima. Doprinijeće rahljenju zemljišta svojim žiličastim korijenjem. Sjetva se obavlja od kraja avgusta i tokom jeseni. One će vam pomoći da se riješite žičnjaka iz zemlje. Kombinujte mahunarke i žitarice i time pojačati njihov pozitivan učinak na zemljište.

Kraj avgusta je rezervisan za sjetvu špinata. Ova povrtnica bolje uspijeva na nižim temperaturama i zbog toga ne trebate žuriti sa sjetvom.