Obilježavamo Svjetski dan krompira - oblikovanje historije, hranjenje budućnosti

Danas, 30. maja, po drugi put obilježavamo Svjetski dan krompira (Solanum tuberosum L.), jedne od najvažnijih osnovnih namirnica čovječanstva. Ovaj datum su ustanovile Ujedinjene nacije krajem 2023. godine, a ove godine tema je "Oblikovanje historije, hranjenje budućnosti".

"Tema prepoznaje dubok historijski i kulturni značaj krompira, kao i njegovu sve važniju ulogu u savremenim globalnim agro-prehrambenim sistemima. Od njegovog pripitomljavanja u Andima, do ključnih historijskih događaja poput Velike gladi u Irskoj, oblikovao je civilizacije i ishranu širom kontinenata tokom više milenijuma", poručuju iz Organizacije za hranu i poljoprivredu UN (FAO).

Ovo drugo obilježavanje ističe doprinos krompira sigurnosti hrane, ishrani i izvoru prihoda, posebno za male poljoprivrednike. Također, poziva na razmišljanje o izazovima u proizvodnji, potrebi za očuvanjem njegove raznovrsnosti i preduzimanju mjera za jačanje lanca vrijednosti ove kulture u cilju održivije budućnosti.

Velika uloga u borbi protiv gladi i siromaštva

Kultura je koju redovno konzumiraju milijarde ljudi, ključan je u različitim poljoprivrednim sistemima širom svijeta - od malih gazdinstava u Andima koja ručno uzgajaju raznovrsne, tradicionalne sorte, do velikih, komercijalnih, mehanizovanih farmi na raznim kontinentima.

"Doprinosi sigurnosti hrane, ishrani, životnom standardu i zapošljavanju ljudi kako u ruralnim, tako i u urbanim sredinama širom sveta."

Ko su u TOP 10 svjetskih proizvođača krompira?

Obilježavanje će takođe naglasiti njegovu važnost u borbi protiv gladi i siromaštva, kao i u suočavanju sa ekološkim izazovima u agro-prehrambenim sistemima. Posebna pažnja će biti posvećena ulozi malih porodičnih poljoprivrednika.

Zaštićeno porijeklo u BiH

Tri regije u BiH mogu se pohvaliti krompirom sa zaštićenom oznakom geografskog porijekla: Nevesinje, Rogatica i Fojnica. Njihov krompir je prepoznatljiv po kvalitetu i tradiciji uzgoja.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u Federaciji BiH je u 2024. godini proizvedeno 182.481 tona krompira, a prinosi su iznosili 9 tona po hektaru. Najveći proizvođač u FBiH je Tuzlanski kanton sa ukupnim prinosom od 53.835 tona (8,6 t/ha), a slijede ga Unsko-sanski sa 27 hiljada tona (10t/ha) i Hercegovačko-neretvanski sa 23.393 tone.

U Zapadnohercegovačkom kantonu, odakle nam stiže i brendirani Ljubuški rani, ukupno je proizvedeno 12.617 tona krompira.

Istovremeno, u Republici Srpskoj, gdje se krompir uzgaja na 5.466 hektara, prosječni prinosi, kako navode iz Republičkog zavoda za statistiku RS, lani su iznosili su 18,9 t/ha, a ukupno je proizvedeno 103.848 tona.