• Rano povrće
  • 23.04.2021. 10:00

Niske temperature ne odgovaraju povrću - sadnja na otvorenom tek od 10. maja?!

Neki će pomisliti da su niske temperature ugrozile samo voćare, a ovih dana velike posljedice trpe i povrtari. Čitajte sa kakvim se problemima susreću proizvođači usljed dugog zadržavanja hladnoće na našim prostorima.

Foto: Arhiva Zaima Karalića
  • 236
  • 507
  • 0

Prethodnih dana pisali smo dosta o hladnom talasu, niskim temperaturama i kako su one djelovale na voće, međutim hladno vrijeme i zima koja je pokazala svoje zube na samom početku proljeća remeti i utiče i na ostale poljoprivredne kulture. Cijela agrarna sezona kasni mjesec dana tako da ratari i povrtari čekaju ljepše i toplije dane kako bi otpočeli sa sjetvom i sadnjom na otvorenom polju.

Poljoprivredne apoteke dobro su snadbjevene repromaterijalom čiji promet i nije zadovoljavajući s obzirom na vremenske prilike koje ne dozvoljavjua dalje aktivnosti rad. Najveći problem imaju sa zastojem prodaje sjemenskog krompira, koji je već suviše isklijao u pojedinim skladištima.  

Mnogi povrtari koj su ga i uspjeli posijati polovinom marta imaju situaciju da tek sad niče. Na pojedinim tipovima zemljišta moglo bi se desiti da istrune ako je tlo bilo previše hladno i vlažno.

Hladno vrijeme poskupilo proizvodnju

Željko Sekulić proizvodi povrće i na otvorenom i u zatvorenom prostoru samo za svoje potrebe, ali uspije i viškove da proda.

"Sve kasni minimum oko 20 dana. Temperaturne razlike dnevnih i noćnih vrijednosti, kao i hladni vjetrovi onemogućili su da ranije krenem sa proizvodnjom rasada plodovitog povrća. Grijanje u objektu nemam pa sam bio primoran improvizovati zagrijavanje sijalicama da ne bi isuviše kasnio", rekao je za naš portal Sekulić.

Ističe da je sve to dodatno poskupilo plastenički uzgoj, gdje su ulaganja velika, a dobiti male. Sadnja na otvorenom će kasniti, kako kaže, misli da se neće moći obaviti prije 10. maja jer je zemljište još hladno.

Nepovoljne vremenske prilike znatno usporile proizvodnju

Zaim Karalić iz Rahića kod Brčkog korak po korak dostigao je proizvodnju povrća na pet duluma u zaštićenom prostoru. Ima više vrsta povrća među kojim dominira: paradajz, paprika, salata, krastavac, boranija, patlidžan i drugo. Primjer je povrtara koji je imao ogromne gubitke u teškim početničkim koracima i koji je učio na sopstvenim greškama, ali se nije predavao.

Započeo je uzgoj na 200 metara kvadratnih da bi danas pod plastenicima ima oko pet duluma i utabanim koracima prerastao u iskusnog i ozbiljnog prozvođača sa zavidnim prinosima.

"Nepovoljne vremenske prilike koje su potrajale dugo uzrokovale su mi dodatne troškove grijanja u objektima gdje proizvodim rasad, ali i krastavac i papriku. Trenutno imam problem sa dijelom presadnica koje prerastaju jer je rana sadnja onemogućena usljed niskih temperatura", ističe Zaim. Dodaje da je ove godine imao većih ulaganja zbog hladnoće, što samo poskupljuje proizvodnju, a cijena njegove robe (trenutno je to rasad) ostala je ista kao i predhodnih sezona. Svake godine investiranja u proizvodnju se povećavaju, a cijena povrća stagnira, često nema kome ni prodati zbog odliva stanovništva.

Zaštita agrotekstilom i folijom

Kakvo je stanje u semberskim plastenicima, rekla nam je Vanja Nestorović, agronom firme "Golić trade"

"Proizvođači povrtarskih kultura u zatvorenom uglavnom ne posjeduju grijanje, osim rjetkih. Hladno vrijeme, omelo je poljoprivrednike i sva proizvodnja u plastenicima kasni. Obilaskom terena primjetne su fiziološke promjene. Poremećaji se manifestuju kroz mozaičnost listova, te simptome nedostatka mikrolelmenata koju su posljedica upravo niskih temperatura i nemogućnosti usvajanja hranjiva", objašnjava za Agroklub Nestorović.

Nema velike potrebe za tretiranjem povrća

Prema njenim riječima, izričite potrebe za fitofarmaceutskim tretmanima nije bilo osim što je preporučeno da se mlada rasada tretira aminokiselinama kako bi se ublažio stres. U pojedinim slučajevima dolazilo je do propadanja, odumiranja korjenovog sistema gdje su se biljke ranije iznosile u hladno i previše vlažno zemljište. "To se češće dešavalo sa krastavcom koji je osjetljiv na hladnoću jer je izrazito toploljubiva povrtarska vrsta".

U slučaju jakih hladnoća, povrtari Semberije primorani su dodatno zaštiti presadnice pored agrotekstila i tankom folijom, a ne rijetko su stavljali i dvije folije jer grijanje ne posjeduju, što ih je samo opteretilo troškom. U ovom kraju počelo je sječenje ranog kupusa koji nema nekih posljedica zbog aktuelnog vremena. Tamošnji poljoprivrednici uveliko pripremaju niske tunele za lubenice, po čemu je taj kraj poznat i dinje čije se iznošenje planira ovog vikenda.

"Tikvice su takođe pretrpjele fizioške promjene i berba kasni. Sigurno će i prvo branje krastvaca biti odgođeno. Nepovoljne temperaturne vrijednosti usporile su rast i razvoj biljaka što će uticati i na prinos ranog paradajza i paprike", zaključuje naša sagovornica.


Fotoprilog


Tagovi

Hladno vrijeme Sadnja na otvorenom Uzgoj povrća Plastenička proizvodnja Niske temperature Željko Sekulić Zaim Karalić Poskupljuje proizvodnju Vanja Nestorović


Autorica

Danijela Plavšić

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom. Uvijek spremna na nove izazove u oblasti agrobiznisa. U stalnom kontaktu sa poljoprivrednim proizvođačima i njihovim problemima proistekla je borba za bolji položaj istih i za borbu agrara uopšte. Iz tog razloga bavi se i agrarnom politikom.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Malina „polka“ je poreklom iz Poljske (što implicira i njen naziv), a odomaćila se dosta u našim krajevima, jer je to pak sorta koja omogućava produženu berbu i daje jako dobar prinos, i sazreva praktično punih 7 – 8 meseci, te se baš i dru... Više [+]