• Kupus iz srca Semberije
  • 26.07.2019. 12:30
  • Bijeljinska regija, Republika Srpska, Velika Obarska, Bijeljina

Nikola Stajić najpoznatiji semberski proizvod "obukao" u novo ruho

Iako se njegova porodica godinama bavi proizvodnjom kupusa, Nikola Stajić je bio taj koji je konvencionalnu proizvodnju za vlastite potrebe podigao na jedan viši nivo. Na tom putu se susreo sa mnogim izazovima, prvenstveno onima koji se tiču prerade proizvoda.

Foto: Arhiva Nikole Stajića
  • 329
  • 154
  • 0

Poznato je da je Semberija čuvena po proizvodnji kupusa i da je semberski kupus jedan od najkvalitetnijih. To je sve iskoristio Nikola Stajić iz Velike Obarske, kod Bijeljine, koji je nakon zavšenog Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, smjer zaštita bilja, pokrenuo primarnu proizvodnju, preradu i pakovanje kupusa. Tako on danas ima brend koji najbolje pokazuje šta kupus znači za njegovo područje "Iz srca Semberije".

Iako se njegova porodica godinama bavi proizvodnjom kupusa, Nikola je bio taj koji je konvencionalnu proizvodnju za vlastite potrebe podigao na jedan viši nivo. Na tom putu se susreo sa mnogim izazovima, prvenstveno onima koji se tiču prerade proizvoda.

Nikola Stajić: U narednom peridou želimo da se posvetimo marketingu i prodaji

"Iako na gazdinstvu godinama radimo slične kulture, svaka godina nosi drugačije izazove. Sa druge strane, početak prerade proizvoda za nas je predstavljao sasvim novi izazov, odabrati pravi metod kiseljenja, sirovinu, opremu, organizovati preradu i sve to uraditi sa ograničenim sredstvima i u kratkom roku je bilo veoma teško. Iako smo dosta toga naučili morali smo angažovati i tehnologa da ne bi ništa prepustili slučaju. U prethodnoj sezoni imali smo  proizvode vrhunskog kvaliteta, ali postoji još dosta prostora da se  proizvodi unaprede i na tome ćemo raditi u narednom periodu. Posebno dosta pažnje u narednom periodu treba da posvetimo marketingu i prodaji proizvoda koje je inače kod poljoprivrednih proizvođača na niskom nivou", ističe naš sagovornik.

Kako bi spriječio oscilacije kvaliteta, podigao vrijednost i cijenu svom proizvodu, Nikola se odlučio na preradu kupusa, odnosno na njegovo kiseljenje. Proizvode svoju sirovinu prema pravilima najnovijih tehnologija, sve sami kisele i pakuju.

"Sa obzirom da cijene svježeg kupusa godinama variraju, tržište je nestabilno. Najvećim dijelom zbog prevelike ponude na pijacama, kao i zbog velike oscilacije kvaliteta, odlučili smo da naše proizvode iskoristimo kao sirovinu i da napravimo kvalitetan gotov proizvod koji može duže da se skladišti i koji ima veću vrijednost. Svoju šansu vidimo u činjenici da sami sebi možemo da obezbjedimo sirovinu visokog i ujednačenog kvaliteta, kao i da tu sirovinu možemo dugo da čuvamo u hladnjačama", govori Nikola te dodaje da je još od djetinjstva uključen u primarnu proizvodnju iako poljoprivreda nije bila osnovna djelatnost njegove porodice.

Ulaganje u poljoprivredu je ključ njenog razvoja

Poznato je da je poljoprivreda u Bosni i Hercegovini na samom rubu opstanka. Iako za proizvodnju postoje ogromni resursi, oni se ne koriste u dovoljnoj mjeri i na odgovarajući način. Tako se i došlo do niskih prinosa, niske profitabilnosti, zastarjelosti mehanizacije i tehnologija proizvodnje te mnogih drugih problema. Potrebno je, prema Nikolinim riječima, napustiti principe koji se kod nas koriste još od doba socijalizma i preorijentisati se na moderna znanja i tehnologije.

U budućnosti planiraju brendirati proizvode na domaćem i inostranom tržištu

"Postoji dosta stvari koje možemo i moramo da promjenimo ako hoćemo da opstanemo ovdje i da se bavimo poljoprivredom. Prvo bi trebali kompletno da promjenimo način razmišljanja, proizvođači, stručnjaci, trgovci i administracija. Proizvodnja artikala koji se troše samo u bivšoj SFRJ mora da se smanji. U Semberiji proizvodimo lubenice koje su teške od 10-20 kilograma, proizvodimo sorte paprika, paradajza, krastavca koje se nigdje ne koriste osim kod nas. Imamo sorte jabuka koje su iskrčene u Evropi prije 15 godina. Maline, višnja, kupina  se kod nas izvoze 60 godina samo u rinfuznom pakovanju kao da niko ne zna napraviti džem, sok, fil ili neki sličan proizvod od ovakvog voća.

Nenad Ljubojević: Prerada malina je ključ opstanka malinara

Veliki problem je usitnjenost gazdinstava i nepostojanje standarda kvaliteta koje se može prevazići udruživanjem proizvođača. Udruživanjem bi se lakše mogla nabaviti skupa mehanizacija ili hladnjače, procesna oprema, lakše bi dolazili do kupaca i eliminisali bi trgovce posrednike koji mnogo više zarađuju od proizvođača. Da bi ovo uradili moramo uložiti dosta znanja, truda,vremena, ali i novca koji nam hronično nedostaje. Sami proizvođači ovo ne mogu uraditi nego uz pomoć društva i privrede zajedno ako hoćemo da jedemo kvalitetne domaće proizvode, a ne da postanemo deponija za hranu treće  klase sa zapada koju ćemo skupo plaćati", izričit je Stajić.

Mladi ljudi ne žele da rade u poljoprivredi

I Nikola se u svojoj proizvodnji i preradi suočava sa problemom nedostatka radne snage koji je sve izraženiji kako na našem tržištu, tako i na međunarodnom. Poražavajuća je i činjenica da mladi ljudi ne žele da rade u poljoprivredi bez obzira što su nezaposleni ili što im se roditelji tim bave. Potrebno je pronaći odgovarajuće rješenja kako bi se posljedice ove pojave što manje osjetile u proizvodnji, a Nikola  tvrdi da neke od njih već primjenjuje.

"Sa obzirom da je manjak radne snage neminovnost pokušavamo da optimizujemo proizvodnju, da uvodimo poboljšanja u radu i organizaciji, koristimo mehanizaciju i opremu koliko nam to mogućnosti dozvoljavaju da bi povećali produktivnost, smanjili ili bar olakšali ručni rad", priča Stajić o problemu sa kojim se svi poljoprivrednici suočavaju.

Sa velikom motivacijom u budućnost

U budućnosti planiraju povećati proizvodne kapacitete, proširiti paletu proizvoda, brendirati proizvode na domaćem i inostranom tržištu. Put je težak i dugačak ali uz trud i volju je sve moguće.

"Da bi se uspjelo u poljoprivredi potrebno je dosta mukotrpnog rada, znanja, ali i dosta sreće. Ipak iako je poljoprivreda težak posao, često neizvjestan, ovaj posao ima dosta svojih dobrih strana. Rad u poljoprivredi nije monoton, radi se i na otvorenom i u zatvorenom prostoru, stalno se srećemo sa novim izazovima, radimo kod svoje kuće imamo neku slobodu što se tiče rasporeda slobodnog vremena i rada. Posebnu motivaciju za ovakav rad daje spoznaja da proizvodimo hranu u kojoj će ljudi uživati, stvaramo novu vrijednost, posao na koji se ponosimo", optimistično završava Stajić .


Tagovi

Nikola Stajić Proizvodnja kupusa Iz srca Semberije Nataša Tomić Kiseli kupus Napredna tehnologija Marketing Brend


Autorica

Nataša Tomić

Nataša Tomić

Nataša je master student poljoprivrede i novinar iz hobija.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi