Nikakva zaštita neće otjerati stjenicu - biološke mjere su efikasnije?

Stjenice će, prema tvrdnjama stručnjaka, u budućnosti da budu sve veći problem poljoprivrednim proizvođačima, naročito kod povrtarskih kultura. Među njima najvište šteta pravi zelena stjenica (lat. Nezara viridula), koja najviše napada paradajz i papriku ali može da načini veliku štetu i na krompiru, grahu, kukuruzu, soji, čak i na voću. 

Povrtari bi trebalo da shvate jedno. Nikakva zaštita neće odbiti pomenute štetočine već će, naprotiv, povećati njihovu brojnost. Interesantno je da se javljaju od početka vegetacije pa do prvih mrazeva i uzrokuju gubitke sve do kraja berbe što iziskuje povećan napor poljoprivrednika u cilju efikasnog suzbijanja.

Ukoliko je proizvodnja na otvorenom polju, problemi sa ovim insektima više su izraženi. U plastenicima je borba protiv njih lakša jer se mogu koristiti zaštitne mreže na ulazu i sa strane objekta. 

Svijetlija boja ploda i gorak ukus

Jaja su im bijele boje, a polažu ih u gornjem dijelu biljaka, na naličju listova. Odrasle jedinke su zelene, sive ili smeđe boje. Najveću štetu pravi larva koja prolazi kroz nekoliko faza razvoja.

Imaga štetočina luče materije u unutrašnjost ploda čime mu se mijenja boja i ukus. Tom prilikom dolazi do značajnog smanjenja tržišne vrijednosti, odnosno, ne samo niže cijene već i nemogućnosti prodaje. Gorak ukus zrelog ploda sigurno neće privući potrošače, kao i promjena boje pokožice u svijetliju nijansu.

Otporna na insekticide

Stjenici odgovaraju visoke ljetnje temperature, naročito u avgustu i septembru. Klimatske promjene uzrokovale su masovniju pojavu i brže širenje među kulturama jer je ona, prije svega, rasprostranjena u tropskim i suptropskim zonama. Proizvođači koji vode računa o zaštiti zdravlja kupaca u problemu su jer svi insekticidi koji se upotrebljavaju protiv nje, daju slabe rezultate. Uočeno je i da ima brzu otpornost na aktivne materije hemijskih sredstava što će dodatno otežati zaštitu gajenih biljaka.

Petar Nikolić, viši laborant u laboratoriji za entomologiju na Poljoprivrednom fakultetu u Banja Luci, rješenje vidi u primjeni entomopatogenih gljivica, muha i osica, a ne insekticida.

"Stjenice prezimljavaju u stelji i vrlo rano napadaju biljke. Brzo stiču otpornost na preparate, a feromonske klopke su skupe - 65 evra po komadu, zbog čega su malo kojem proizvođaču dostupne", ističe Nikolić za Agroklub. Napominje da su se prvo koristile sintetičke klopke u obliku rakete ali je primjećeno da larve izlaze iz njih.

"Sad su u upotrebi ljepljive klopke koje daju bolje rezultate. Generalno gledajući te štetočine će sigurno predstavljati veliki problem uzgajivačima voća i povrća", zaključuje naš sagovornik. 

Struka se mora aktivnije uključiti u rješenje

Za sada, kao najbolji vid borbe protiv stjenica, pokazala se upotreba atraktanata kao što su čili paprike, bijeli luk, sirće sa devet odsto alkohola. Primjećeno je da im se populacija, nakon upotrebe navedenih prirodnih proizvoda, značajno smanji jer dolazi do odvraćanja tog štetnog organizma od usjeva, tačnije, mirisi koji ostaju nakon tretiranja djeluju odbijajuće na njega.

Najveći uzgajivač povrća u sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske, Draško Bašić, iz Kadinjana kod Laktaša, kaže da je u ovoj godini uspio da se odbrani od napada.

"Koristio sam preparat King bo i sredstva na bazi cinka i Neem ulja. Oni djeluju kao repelenti i ometaju ishranu larvi štetočine", priča nam Bašić.

Ističe da je u prošloj godini imao je velikih problema i tek je pri kraju sezone uspio da koliko toliko obuzda najezdu stjenica tako što je upotrijebio začine poput čili paprike, bijelog luka i sirćeta.

Iako se radi o novoj i nepoznatoj vrsti na našim prostorima, šteta koju pričinjava mora da bude dovoljan signal da se struka aktivno uključi u rješavanje problema koje uzrokuje.