Aktivne su, proždrljive, brzo se razmnožavaju i prenose biljne bolesti
Prisustva korijenskih nematoda mnogi uzgajivači biljaka nisu svjesni. Razlog tome je njihova veličina. Radi se o glistama mikroskopskih veličina i zbog toga nisu uočljive kada obavite vizualni pregled biljaka. No, štete od njih znaju biti veoma velike, čak u potpunosti mogu da unište usjev.
Od nematoda stabljika i listova razlikuju se po tome što naseljavaju korijenski sistem biljka. Na njemu formiraju kvržice koje mogu biti različitog oblika i veličine i koje sprečavaju ishranu biljaka i usvajanje vode. Usljed toga biljke uvenu. Štete se kreću od toga da urod bude prepolovljen do potpuno uništenog usjeva.
One su veoma aktivne, proždrljive i odlikuju se brzim razmnožavanjem. Osim toga, skrivena opasnost je što su prenosioci velikog broja biljnih oboljenja, posebno virusnih. Lako prodiru u korijen biljaka kroz najmanje oštećenje.
Veoma su opasne za većinu korjenastih i krtolastih vrsta. Na njihovo djelovanje izuzetno su osjetljivi cikla, krompir, ali i zob, zatim krastavci, šparoge, paradajz, patlidžani, luk, jagode. Od ukrasnih vrsta osjetljivi su ljiljani, ciklame, fikusi, begonije. Usjevi koje uzgajamo u plastenicima su izloženi velikim štetama, jer dolazi do nagomilavanja i neometanog razvoja ove štetočine. Na poljima su štete manjeg intenziteta.
Veliki je broj korijenskih nematoda, ali su preventivne mjere i načini suzbijanja isti. Neke pripadaju karantinskim štetočinama i tu glavnu ulogu ima inspekcijski nadzor na granicama. Upotreba zdravog sjemenskog i sadnog materijala spriječiće njihovu pojavu. Sa napadnute lokacije uklanjaju se sve biljke i uništavaju. Najbolje ih je spaliti. Poštovati plodored i uzgajati vrste i sorti koje su otporne.
U plastenicima je obavezna dezinfekcija zemljišta. Može da se koristi kao preventivna mjera, ali i kao način suzbijanja. Zemljište se prelijeva vodom koja ima temperaturu između 50 i 55ºC. Količina vode se treba prilagoditi površini, a treba da bude zahvaćena dubina od 15 do 20 cm. Poslije zalijevanja tretirano zemljište se pokrije namjenskom folijom kako bi se hlađenje odvijalo što sporije. Ova mjera nije efikasna u potpunosti, ali značajno smanjuje njihovu brojnost.
Uzgajanje biljaka koje svojim mirisom i fitoncidima tjeraju nematode. Kadifice i neven su najpogodnije za ovakvu namjenu. Redovno uklanjati korov, jer korovske biljke mogu biti njihovi domaćini.
Od eko ili prirodnih sredstava pomažu nam preparati na bazi biljaka (nevena, bijelog luka, neem-a), preparati na bazi nematofagnih gljivica. Oni mogu da se koriste u trenutku sjetve i da se primjenjuju tokom zalijevanja ili prihranjivanja. Bezbjedni su za ljude i okolinu.
Hemijska jedinjenja koja se koriste su efikasnija, ali nisu bezbjedni kao eko preparati. Možemo ih podijeliti u dvije grupe: fumiganti i insekticidi na bazi organofosfornih jedinjenja. Poslije nekih od ovih preparata sjetva je moguća tek poslije 50 dana. Koriste se prema uputstvu na ambalaži.
Tagovi
Autorica