• Znanstveni rad
  • 25.10.2021. 07:30

Krumpirova zlatica razvila otpornost na više od 50 insekticida - ima li alternative?

Kontrolirati ove štetnike sve je teže zbog rezistentnosti koja se odnosi na piretroide i neonikotinoide. Znanstvenici iz Rumunjske opisali su nekoliko alternativnih rješenja.

Foto: Depositphotos/valipatov
  • 197
  • 37
  • 1

Grupa istraživača sa sveučilišta Babeş-Bolyai u Rumunjskoj pozvala je na veću pozornost zbog sve veće prijetnje od krumpirovih zlatica. Njih smatraju jednim od najupornijih štetnika zbog svoje brze prilagodbe i rezistentnosti na insekticide, a otporne su na više od 54 različitih.

Zbog nedostatka alternativa poljoprivrednici su prisiljeni povećati broj tretiranja sredstvima s različitim mehanizmima djelovanja. Da nije toga, izgubilo bi se gotovo 75 posto proizvodnje ovog povrća, upozorili su znanstvenici.

Nekoliko važnih zemalja proizvođača poput Rusije, Ukrajine, Poljske i drugih istočnoeuropskih država već je izvijestilo o velikim gubicima proizvodnje zbog ovog štetnika.

Veće doze insekticida nisu rješenje

Već više od 125 godina upravljanje kontrolom protiv krumpirovih zlatica odnosi se na kemijsko suzbijanje. U Europi se polja krumpira tretiraju tri do četiri puta godišnje kako bi se postigao očekivani urod. No, povećanje doze je samo kratkoročno olakšanje i ono značajno doprinosi razvoju otpornosti.

Kontrolirati ove štetnike sve je teže zbog rezistentnosti koja se odnosi na piretroide i neonikotinoide. Naime, u SAD-u je već nekoliko populacija otporno na piretroide dok su oni u Europi još uvijek učinkoviti, ali postepeno se smanjuje osjetljivost štetočina na tu tvar.

Otkad se pojavila rezistentnost na nju, neonikotinoidi su postali glavno sredstvo u zaštiti krumpira. Međutim, njihova široka uporaba također je dovela do otpornosti. Dodatno, znanstvenici su upozorili da čista kemijska kontrola povećava rizik od trovanja neciljanih organizama i dovodi do zagađenja okoliša, povećavajući ugljični otisak.

Iako je Europska komisija predložila smanjenje korištenja pesticida za 50 posto u narednom desetljeću i promicanje bioloških i mehaničkih kontrola, zabrinjavajuće je da je prodaja insekticida porasla za 60 posto u državama članicama Europske unije, ističe se u znanstvenom radu. 

Među europskim zemljama, Njemačka, Italija i Španjolska glavni su potrošači insekticida dok Francuska, Ukrajina i Rumunjska koriste većinom piretroide za suzbijanje štetnika, uključujući i krumpirovu zlaticu.

Koje su alternative?

Alternativne metode za obranu od ovog štetnika su plodored, malčiranje, lovke i otporne sorte. No nažalost, sam plodored nije dovoljno učinkovit, a i malo je sorti s određenim stupnjem otpornosti.

Izravne mjere uključuju mehaničku kontrolu kao što su uređaji za njihovo sakupljanje, poput nedavno izumljenog hvatača, zatim prirodne neprijatelje, ekstrakte botaničkih insekticida i slično.

U Europi postoji samo nekoliko prirodnih neprijatelja ovog štetnika, a to su trčci (Pterostichus melanarius Illiger) i parazitske muhe (Myiopharus aberrans L.). No, nedostaci uvođenja predatora dobro su poznati. Takvi grabežljivci mogu imati nepoznat utjecaj na globalni ekosustav, a često su skupi i iziskuju kupnju dodatne opreme.

Nekoliko vrsta gram-pozitivnih bakterija Bacillus, uključujući B. pumilus L., B. cereus, B. megaterium de Bary i B. thuringiensis Berliner povećavaju smrtnost krumpirove zlatice. Terenska istraživanja su dokazala da je njihova primjena najučinkovitija kod tek izleglih ličinki.

Preostala je još jedino metoda uređivanja gena CRISPR-Cas, model koji se u Europi ne smatra GMO-om, a kojom se nastoje dobiti otporne sorte.


Tagovi

Krumpirova zlatica Insekticidi Alternative Znanstveni rad Zaštita bilja CRISPR Uzgoj krumpira Plodored


Autorica

Martina Popić

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dio radova koje smo uradile na današnjoj radionici quilling-a. Nije poljoprivreda, ali su motivi cvjetni.