AgroKlub.ba

\

Povrćarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.ba!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.ba » Povrćarstvo » Kako proizvesti rasad povrća tehnikom pikiranja?

Kako proizvesti rasad povrća tehnikom pikiranja?

Proizvodnja rasada

Kako proizvesti rasad povrća tehnikom pikiranja?

Datum: 17.03.2017. 12:00

Kategorija:

Povrćarstvo

Pikiranje mladih biljčica je jedna od tehnika proizvodnje presadnica i najčešće se upotrebaljava u proizvodnji povrća i cvijeća.

Jedan od načina dobijanja presadnica povrća i cvijeća je proizvodnja pikiranog rasada. Pikiranjem male biljčice dobijaju veći prostor za razvoj korijena, bolje će se razviti, biti otpornije i sposobne da ranije stupe u rod. Najčešće se ova tehnika koristi kod proizvodnje rasada paprike i paradajza. Ova tehnika proizvodnje presadnica je laka za izvođenje, ali zahtjeva dosta vremena, rada i uloženih sredstava (prostor, saksije za presadnice, supstrat, radna snaga i ostalo).

Pikiranju mladih biljčica povrća pristupamo u ranim razvojnim fazama, kada biljčice razviju prva dva stalna lista. Mlađe biljke su osjetljivije na oštećenje korijena i lako pucaju. Starije biljke su osjetljive na stres koji se javlja kao posledica presađivanja.

Rasad tivice, krastavca, dinje, lubenice ne voli oštećenje korijena i bolje ga je od starta uzgajati u većim saksijicama ili kontejnerima sa većim rupama. Patlidžan je još jedna povrtna vrsta koja ne voli oštećenje korijena.

Mlade biljčice su 20 do 25 dana od nicanja spremne za pikiranje. Pikiranje obavljati u čiste saksijice koje su ispunjene kvalitetnim supstratom. Temperatura supstrata treba da je između 15 i 20ºC kako mlade biljčice ne bi doživjele temperaturni šok.

Prije izvođenja postupka pikiranja mlade biljčice u sjemeništu treba zaliti sa manjom količinom vode. To će olakšati uzimanje biljčica iz sjemeništa. Zalijevanje obaviti najmanje 2h prije izvođenja pikiranja. Ukoliko mlade biljčice uzgajamo u supstratu sa kokosovim vlaknima zadnje zalijevanje obaviti 1 do 2 dana ranije zbog dobrog vodnog kapaciteta kokosovih vlakana. Prilikom uzimanja biljaka biti pažljiv kako ne bi došlo do čupanja, oštećenja korijena, pucanja stabla, lomljena listova.

Saksije u koje ćemo pikirati mlade biljčice napunimo supstratom za ¾ i pritisnemo da se dobije kompaktnost supstrata u saksiji i dobra podloga za sadnju mlade biljčice. Koristeći štapić, kašičicu, prste ili olovku u supstratu napraviti rupu u koju možemo staviti mladu biljčicu sa korijenom, nadopunimo supstratom i lagano pritisnemo kako bi biljka (korijen) što bolje ostvarila kontakt sa supstratom. Dubina sadnje je do kotiledonih listova.

Nakon obavljenog pikiranja presadnice se zalijevaju vodom sobne temperature i ostavljaju na dobro osvjetljeno mjesto kako ne bi došlo do izduživanja. Pikirane biljke se u novim saksijama razvijaju od 40 do 60 dana u zavisnosti od sorte i uslova proizvodnje.

Rasad tivice, krastavca, dinje, lubenice ne voli oštećenje korijena i bolje ga je od starta uzgajati u većim saksijicama ili kontejnerima sa većim rupama. Patlidžan je još jedna povrtna vrsta koja ne voli oštećenje korijena.

Pikiranje paradajza

Paradajz je biljka koja razvija veliku biljnu masu i zbog toga je u proizvodnji presadnica paradajza potrebno obezbjediti prostor kako bi se biljke nesmetano razvijale. Kod pregustog usjeva dolazi do zagušenja, izduživanja usled nedostatka svjetla, pojedine biljke ostaju kržljave, veća je mogućnost pojave bolesti i propadanja presadnica.

Mlade biljčice paradajza pikirati do kotiledonih listova, zaliti i nastaviti ih njegovati. Temperatura prostora nakon pikiranja treba biti 20 do 23ºC tokom dana i oko 18ºC tokom noći. Nakon 5 do 7 dana pikirane biljčice su se primile, ukorijenile i tada temperatura može biti nešto manja. Temperatura tokom dana treba biti između 18 i 20ºC, a tokom noći između 15 i 16ºC. Deset dana nakon pikiranja biljčice paradajza počinju intenzivno rasti i potrebno je da imaju prostor (razmicanje saksija), dobro osvjetljenje, da su pođubrene i zalivene. Ukoliko je vrijeme toplo i sunčano pikirane biljke paradajza je potrebno izlagati prirodnim uslovima u trajanju od 20 do 30 minuta u najtoplijem dijelu dana. Na ovaj način vršimo kalenje rasad. Period izlaganja prirodnim uslovima treba postepeno povećavati kako biljke rastu.

Rasad ne treba pretjerano zalijevati, jer može doći do pojave oboljenja kao što su plamenjača, polijeganje rasada, trulenje i druge bolesti. Rasad se treba štititi tokom proizvodnje, a za male količine rasada odličnim se pokazao pripravak od bijelog luka.

Dobro odnjegovan rasad paradajza prepoznaćemo po zdravoj biljci, bez simptoma oboljenja i nedostatka hraniva i vode, biljka je maljava i obavezno treba da ima kotiledone listiće. Ukoliko primjetite nedostatak kotiledonih listića na rasadu paradajza to je znak da je biljka pretrpjela neki stres i takva biljka će lakše oboljevati, daće lošiji urod.

Pikiranje paprike

Pikiranje za papriku može biti veliki stres i treba joj dati punu pažnju tokom proizvodnje rasada. Mlade biljčice paprike se pikiraju u fazi 2 do 3 prva lista. Prerano ili prekasno pikiranje za papriku može biti kobno.

Veoma je važno obratiti pažnju na osvjetljenje, temperaturu, zalijevanje i đubrenje. Paprika je osjetljivija u odnosu na paradajz. Supstrat treba biti namjenski kupljen ili napraviti smjesu od treseta, humusa i vrtne zemlje u odnosu 1:5:3. U ovako pripremljenu smjesu može se dodati i malo pepela.

Prije presađivanja izvršiti zalijevanje sjemeništa kako se prilikom uzimanja mljadih biljčica paprike ne bi oštetio korijen. Dubina sadnje je do kotiledonih listića. Biljčica paprike je veoma krhka u odnosu na biljčice paradajza i drugih kultura i podložnije su pucanju. Nakon pikiranja supstrat lagano pritisnuti. Paprika ne voli zbijen supstrat.

Redovno zalijevati, provjeravati rasad paprike. Pripravak od luka je dobar i u proizvodni presadnica paprike. Ovaj pripravak osim što djeluje preventivno zaustavlja i početne infekcije nekih oboljenja, a djeluje i kao insekticid.

Foto: Freeimages.com

Broj pregleda članka: 9622; Uspješnost članka: 495.1

Tagovi: Paprika, Pikiranje, Presadnice, Paradajz, Rasad, Flanci, Prouzvodnja presadnica

Ključne riječi članka: kako, proizvesti, rasad, povrca, tehnikom, pikiranja, biljčice, paradajza, mlade, korijena, biljke, pikiranja, paprike, rasad, pikiranje, tokom, oštećenje, proizvodnje, rasada, biljka, presadnica, supstratom, kotiledonih, temperatura, zalijevanje, većim, prostor, supstrat, bolje, biljčica, potrebno, povrća, oboljenja, odnosu, pripravak, pikirane, dobro, između, ukoliko, listova, stres, prije, mlade biljčice, oštećenje korijena, voli oštećenje, može biti, treba biti, biljčice paradajza, nakon pikiranja, voli oštećenje korijena, jedna povrtna vrsta, još jedna povrtna, većim rupama patlidžan, krastavca dinje lubenice


Ranka Vojnović

Svi tekstovi autora

Autorica Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.