Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mladi luk
  • 26.11.2018. 09:30

Kako proizvesti mladi luk u plasteniku

Povrtlari koji se na ovom podneblju bave plasteničkom proizvodnjom uglavnom imaju loše opremljene plastenike tj. pretežno se radi o visokim tunelima, a po klasifikaciji to zapravo i nisu plastenici u pravom smislu. Proizvodnja luka i u ovakvim plastenicima je isplativa i jednostavna, piše Živko Šašić, dipl. ing. poljoprivrede.

Foto: Bigstockphoto/63ru78
  • 8.480
  • 153
  • 0

Kako proizvesti mladi luk u januaru mjesecu ovisi o dobro organizovanoj proizvodnji sa minimalnim brojem radnih dana. Ova zimska proizvodnja ima mnogo prednosti, a jedna od najvažnijih za naše uslove jesu minimalne potrebe za zagrijavanjem plastenika. 

Povrtlari koji se na ovom podneblju bave plasteničkom proizvodnjom uglavnom imaju loše opremljene plastenike tj. pretežno se radi o visokim tunelima, a po klasifikaciji to zapravo i nisu plastenici u pravom smislu. Proizvodnja luka i u ovakvim plastenicima je isplativa i jednostavna, piše Živko Šašić, dipl. ing. poljoprivrede za Savjetodavnu Srpske.

Odabir sadnog materijala

Postoje tri izbora sadnog materijala: sjeme, arpadžik i lukovica. Za uzgoj mladog luka najviše se koristi lukovica i arpadžik, dok se sjeme koristi za proizvodnju arpadžika. Kod odabira lukovice treba voditi računa da prečnik bude od 25 mm do 40mm, da su lukovice zdrave, karakteristične boje, oblika i bez mehaničkih oštećenja. Arpadžik se kupuje sa kalibracijom od 16 mm do 25 mm. Najzastupljenije sorte su: Majski srebrnjak i Holandski žuti. Potrebno je napomenuti da je ovogodišnja maloprodajna cijena arpadžika od 3,5 KM do 4 KM za kilogram, a lukovice od 0,28 KM do 0,35 KM za kilogram, dok je površina posađena sa kilogramom arpadžika ista kao sa 6 kg lukovice.

Priprema sadnog materijala

Priprema obuhvata čišćenje i klasiranje lukovice, otklanjanje mehaničkih oštećenih dijelova zatim raspoređivanje u određene posude iz kojih će se vršiti sadnja. Priprema može uključivati i radnje koje se obavljaju radi bržeg i ujednačenog prorastanja, a samim tim i ostvarivanja većeg i ranijeg prinosa i prihoda. Neke od metoda za brže prorastanje su:

  • Potapanje lukovice ili arpadžika u vodu temperature od 30 do 40 stepeni Celzijusovih u dužini trajanja oko 120 minuta.
  • Odsijecanje vrata lukovice ili arpadžika.
  • Zalijevanje vodom temperature oko 30 stepeni Celzijusovih lukovice ili arpadžika odmah poslije sadnje.
Holandski žuti (Foto: Pixabay/_Alicja_)

Priprema plastenika

Pošto mladi luk dolazi kao druga kultura u plodoredu poslije paprike, paradajza ili krastavaca potrebno je izvršiti čišćenje plastenika i iznošenje biljnih ostataka. Čišćenje se obavlja u više faza. Prvo se uklanjaju sistemi za potporu,  drveni ili metalni, ili polietirenska vlakna (vezivo za baliranje) ako se radi u špalirskom sistemu. Zatim, pristupa se čupanju biljnih ostataka i njihovom iznošenju izvan plastenika. Po završetku prehtodne faze pristupa se uklanjanju malč folije i sistema kap po kap. Završna faza je čišćenje trave, ostataka biljka i plodova koji su ostali u plasteniku poslije izvršenja prethodnih radnji. 

Ova faza je veoma bitna i obavezna, pogotovo u plastenicima kod kojih je u sezoni zabilježena pojava bolesti. Zaoravanjem ili frezanjem oboljelih plodova ili dijelova biljaka pomažemo u povećanju njihove brojanosti za naredne sezone.

Osnovna obrada

Prije početka same osnovne obrade na površinama gdje nisu bili plastenici poželjno je izvršiti đubrenje stajnjakom u količini od 30 do 40 tona po hektaru ili mineralnim đubrivima formulacije 1:1:1 ili 1:1:3 u količini od 400 do 500 kilograma po hektaru, što su uobičajene količine primjene. Količine primjene đubriva najbolje je prilagoditi prethodno urađenoj analizi zemljišta. Osnovna obrada se sastoji od zaoravanja organskog ili mineralnog đubriva.

Dodatna obrada i priprema za sadnju

Dodatna obrada se obavlja odmah poslije osnovne obrade tj. odmah poslije oranja. Na uzoranoj parceli vrši se nekoliko prolaza tanjiračama i svjetvo – spremačom, broj prolaza zavisi od stanja i tipa zemljišta koje se obrađuje. Ova dodatna obrada se obavlja na mjestima gdje nisu bili plastenici, a planiramo da ih postavimo. U već postojećim plastenicima dodatna obrada se sastoji od prvog prolaza frezom. Poslije prvog prolaza vršimo osnovno đubrenje u količini i formulaciji koje su već navedene. Poslije osnovnog đubrenja vršimo drugi prolaz frezom. Broj prolaza može biti i veći i vrši se sve dok na postignemo mrvičasto – graškastu stukturu veličine frakcija od 0,5 mm do 5 mm. 

Postizanje što sitnije i bolje strukture je veoma bitno zbog olakšavanje sadnje. Poslije završetka dodatne obrade pristupamo pravljenju gredica/trka i označavanju redova. Pravljenje gredica/trka je veoma bitno ako se navodnjavanje vrši rasprskivačima, dok označavanje i sadnja u redova uveliko olakšva međurednu obradu, a ima i estetski karakter.

Sadnja luka

Sadnja lukovice ili arpadžika počinje počekom oktobra i može trajati do kraja novembra u zavisnosti da li želimo ranu proizvodnju luka ili srednje ranu. Luk se može saditi na par načina:

Prvi način: sadnja u gredice/trake sa međurednim rastojanjem od 10 do 12 cm i rednim rastojanjem od oko 5 cm. Na ovaj način utrošak lukovice po metru kvadratnom iznosi od 3 do 4 kilograma za gore navedenu kalibraciju, dok je utrošak arpadžika oko 0,5 kilograma.

Drugi način: sadnja u gredice/trake sa međurednim rastojanjem od 10 do 12 cm i bez međurednog rastojanja. Kod ovog načina utrošak lukovice po metru kvadratnom iznosi od 6 do 7 kilograma za gore navedenu kalibraciju, dok je utrošak arpadžika oko 1 kilogram. Ovo je ujedno i najzastupljeniji način sadnje.

Treći način: sadnja bez rastojanja kako rednog tako i međurednog. U ovom sistemu sadnje utrošak lukovice po metru kvadratnom iznosi od 18 do 20 kilograma za gore navedenu kalibraciju. Na ovaj način se ne preporučuje sadnja arpadžika, prvenstveno zbog njegove sitne kalibracije tako da bi sklop bio pregust i dolazilo bih do potpaljivanja čime bi se prinos znatno smanjio. 

Luk ima slabo razvijen korijenov sistem (Foto: Pixabay/byrev)

Sadnja se obavlja na način da se lukovica ili arpadžik utisnu u zemlju do polovine svoje glavice ili oko 1 do 1,5 cm. Ovaj način sadnje je dosta brži nego da se utiskuje cijela glavica u zemljište ili da se poslije sadnje vrši zagrtanje. Brzina i količina posađenog sadnog materijala se znatno povećava primjenom ovog načina sadnje kao i samo vađenje jer je lukovica za zemlju povezana samo korijenom.

Navodnjavanje

Prvo navodnjavanje se obavlja  odmah poslije završetka sadnje. Luk ima slabo razvijen korijenov sistem tako da ima izražene potrebe za vodom kao i češćim intervalima navodnjavanja. Interval navodnjavanja trebao bi da bude od 7 do 10 dana u zavisnosti od vremenskih uslova. Navodnjavanje se može obavljati na dva načina i to sistemom kap po kap ili rasprskivačima. Kod sistema kap po kap zajedno sa navodnjavanjem postoji mogućnost đubrenja sistemom fertigacije. Načinom sadnje bez rednog i međurednog razmaka jedini način navodnjavanja je rasprskivačima. Međurednu obradu je lakše i brže uraditi ako se koriste rasprskivači nego ako se navodnjavanje obavlja sistemom kap po kap. Kod sistema kap o kap u međurednom prostoru se nalaze lateralni vodovi koji sa jedne strane znatno usporavaju obradu dok se sa druge strane mora povećati pažnja da ne bi došlo do mehaničkih oštećenja vodova (pucanje, probijanja itd.).

Đubrenje i zaštita

Pored osnovnog đubrenja potrebna je i dodatna prihrana azotnim đubrivima KAN-om ili AN-om 2-3 puta u toku vegetacije. Ova dva đubriva imaju idealan odnos nitratnog i amonijačnog oblika azota od 50% : 50%,  a to je odnos koji najviše odgovara luku, jer se tad najbrže i najbolje razvija. Ukupne količine za prihranu iznose od 0,04 do 0,05 kilograma po metru kvadratnom, odnosno od 400 do 500 kilograma po hektaru u zavisnosti od stanja biljke i faze razvoja. Prije početka vađenja moguća je prihrana kalijumovim đubrivima radi povećanja suve materije.

S obzirom da se proizvodnja obavlja u jesenjem i zimskom periodu posebni sistemi zaštite nisu potrebni, a treba naglasiti da postoje i ekstremni slučajevi. Zaštita bi prije svega trebala biti preventivna bakarnim preparatima, kada biljke u prosjeku imaju razvijena 3 – 4 lista. Postoji mogućnost pojave žutih vrhova, ova pojava može nastati prilikom djelovanja nekih patogena, međutim u većini slučajeva nastaje zbog prebrzog porasta lisne mase. Mlada biljka nije u stanju da izgradi zaštitnu membranu oko lista pa dolazi do njenog pucanja i stvaranja mrtvog tkiva što se manifestuje u obliku žutih vrhova. Do ove pojave može doći prilikom prihrane mladog luka sa dosta većim količinama od dozvoljenih ili ako ne vršimo pravilno provjetravanje plastenika pa dolazi do povećanja temperature. Provjetravanje plastenika je svakodnevno  i povremeno, ako su dnevne temeprature iznad nule, odnosno 2 do 3 puta sedmično ako su temperature ispod nule.

Održavanje međurednog prostora

Održavanje međurednog prostora se može vršiti na par načina:

Metod hemijskim putem primjenjuje se za sadnju kod koje je sadni materijal sjeme – zrno. Zaštita se može vršiti herbicidima Stomp, Goal i Glifostat (totalni herbicid). Primjena prva dva herbicida je odmah poslije sadnje, ali isto tako moguće je korektivno tretiranje samo Goal-om, poslije nicanja luka. Primjena trećeg herbicida (totalnog herbicida) treba da bude poslije nicanja korova, a prije nicanja luka. Kod ovog preparata treba dobro voditi računa da vrh klice bude minimalno 2 – 3 mm ispod zemlje jer u suprotnom dolazi do uništavanja biljke.

Metoda ručnog odstranjivanja korova predstavlja ručno čupanje i iznošenje korova iz plastenika. Ovo je najsporija i najskuplja metoda održavanja međurednog prostora.

Metod mehaničkog održavanja međurednog prostora vrši se raznim vrstama kopačica koje mogu biti ručne ili mašinske. Kopačice mogu biti improvizovane ili fabričke. Ovaj način održavanja je veoma efikasan kada je korov u početnoj fazi razvoja, primjenom ove metode dolazi do njegovog potpunog uništavanja. Ovaj metod se ponavalja par puta u toku vegetacije u zavisnosti od količine i stanja korova u plasteniku.

Vađenje, čišćenje i pakovanje mladog luka

Stigli smo do posljednje faze razvoja mladog luka koja je proizvođačima i omiljena prvenstveno zbog prihoda koji će ostvariti. Vađenje luka počinje od polovine januara pa do polovine maja u zavisnosti od vremena sadnje. Luk se vadi/čupa ručno u snopove, zatim se kupi u gajbe ili neke druge posude i odnosi na mjesto gdje će se vršiti čišćenje.

Potražnja za ranim mladim lukom je velika (Foto: Pixabay/Fotoworkshop4You)

Čišćenje luka se obavlja ručno, čisti se pokožica sa podzemnog dijela (glavice) mladog luka, vrši se pregled listova i ako je potrebno uklanjaju se oštećeni dijelovi. Poslije čišćenja vrši se pranje luka da bi se odstranila zemlja koje je ostala. Zatim se pristupa procesu pakovanja. Luk se pakuje u razne oblike u zavisnosti od potrebe tržišta. Može se pakovati u kutije, gajbe ili vezice. Najčešći način pakovanja je u vezice težine 1 kg, 3 kg ili 5 kg. Radi estetskog izgleda vezice vrši se navlačenje zelene mrežice koja drži listove luka uspravno. Poslije toga vezice sa lukom se ostavljaju u posude sa vodom nekoliko sati da bi dobili snježno bijelu boju glavice i korijena.

Prednosti i nedostaci proizvodnje

Kao nedostatak proizvodnje može se navesti da je potrebna veća radna snaga prilikom čišćenja luka kao i prilikom održavanja međurednog prostora ako se obavlja ručno. Međutim, mnogo je više prednosti nego nedostataka. Jedna važna prednost je dobra potražnja na tržištu ranog mladog luka, a samim tim i dobra otkupna cijena. Jednostavna je i laka proizvodnja i ne zahtjeva posebne uslove uzgoja ako uzmemo u obzir da se proizvodnja obavlja u zimskom periodu kada je za većinu povrtarskih vrsta neophodno dodatno zagrijavanje prostora. Najbolja prednost ove proizvodnje je što zahtjeva minimalan broj radnih dana u sezoni.

Kalkulacija proizvodnje

Kalkulacija nije kompletna već je bazirana na prinosima, prosječnim cijenama i cijeni koštanja proizvodnje mladog luka iz lukovice prema drugom načinu sadnje.

Količina lukovice je od 35 do 40 tona po hektaru.
Prosječan prinos za ranu proizvodnju je od 95% do 100% u odnosu na posađenu količinu.
Prosječna cijena (januar – februar) je od 3,5 do 4 KM po kilogramu (na osnovu evidencije o prodaji unazad 4 godine).
Cijena koštanja kilograma mladog luka iznosi od 0,40 do 0,50 KM, u ovu cijenu je uračunat radnik za čišćenje luka.


Povezana biljna vrsta

Luk

Luk

Sinonim: - | Engleski naziv: Onion | Latinski naziv: Allium cepa L.

Luk pripada porodici lukova (Alliaceae) i biljka je s dvogodišnjim razvojem. Ima razgranat korijenov sistem s vrlo malo korijenovih dlačica, pa je moć usisavanja vrlo slaba.... Više [+]

Tagovi

Mladi luk Sadnja luka Luk Plastenik Obrada zemljišta Arpadžik Kalkulacija proizvodnje


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

TOP 3 vrste mesa koje preporučuju stručnjaci

Svijest ljudi o važnosti pravilne i uravnotežene prehrane raste, pri čemu tu spada i meso. Prema Njemačkom društvu za prehranu (DGE), preporuke za unos mesa iznose 300-60...

Više [+]