Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Bolesti povrća
  • 20.08.2015. 16:00

Kako prepoznati najčešće bolesti u povrtlarstvu?

Najopasnije bolesti paradajza, paprike i krumpira, trenutno najzastupljenijeg povrća u svijetu, su svakako mikoze i viroze. Kako ih prepoznati i koje mjere zaštite primjeniti za suzbijanje?

  • 1.272
  • 32
  • 0

Porodica Solanaceae obuhvaća nekoliko značajnih povrtlarskih vrsta koje se uzgajaju na velikim površinama u svijetu i jako su važne u ljudskoj ishrani, poput: paradajza, paprike, i krumpira.

S obzirom da se uzgajaju u većoj mjeri u cijelom svijetu, važno je obratiti pažnju na bolesti koje ih napadaju, kao i preventivne i direktne mjere zaštite koje treba primjeniti kako bi suzbili datu bolest i omogućili biljci da se normalno razvija i daje dobar prinos.

Najvažnije bolesti paradajza, paprike i krompira čiji su uzročnici gljive:

  • plamenjača krumpira, paradajza i paprike
  • crna pjegavost krumpira i paradajza
  • siva pjegavost paradajza
  • verticiliozna uvelost paprike, paradajza i krumpira
  • siva trulež paradajza

Najvažnije bolesti paradajza, paprike i krumpira čiju su uzročnici virusi:

  • virus uvijenosti lišća krumpira
  • virus mozaika krumpira
  • virus mozaika duhana
  • virus brončavosti paradajza

Plamenjača krumpira i paradajza

plamenjača krompira
Plamenjača krumpira

Uzročnik ove bolesti je gljiva Phytophtora infestans, a bolest napada sve organe, osim korjena. Micelij prezimljava u krtolama krumpira, a upravo zaraza na krumpiru predstavlja osnovni izvor inokuluma za paradajz pa se tako bolest širi.

Mjere zaštite: plodored, biranje otpornih sorti, korištenje zdravih krtola za sadnju, zagrtanje krumpira, uništavanje biljnih ostataka, kao i kemijske mjere borbe.

Plamenjača paprike

Izaziva veoma destruktivna oboljenja i štete 40 - 100%, a uzrokuje ju gljiva Phytophtora capsici. Pored paprike napada i biljke iz drugih porodica poput tikve, graška, karfiola... Simptomi variraju u zavisnosti od mjesta infekcije, fenofaze razvoja biljke i klimatskih uvjeta. Bolest se rijetko javlja na pojedinačnim biljkama, već u oazama, višegodišnjim zasadima, ostacima biljaka, u sjemenu, stajnjaku i vodi.

Mjere zaštite: upotreba zdravog sjemena, redovna dezinfekcija kao i primjena fungicida.

Crna pjegavost krumpira i paradajza

crna pegavost paradajza
Crna pjegavost paradajza

Bolest se javlja svuda, a naročito u toplijim krajevima, a uzrokuje ju gljiva Alternaria solani. Pored paradajza napada plavi patlidžan i papriku. Gljiva formira konidije koje se rasijavaju vjetrom i tako se bolest širi. Održava se u biljnim ostacima, mada se može prenijeti zaraženim sjemenom, krtolama i rasadom. Simptomi su karakteristične crne, velike pjege, naročito na plodovima.

Mjere zaštite: korištenje zdravog sjemena i sadnog materijala, plodored, gajenje otpornih sorti, primjena fungicida.

Siva pjegavost paradajza

Masovno se javlja na paradajzu na čijem se lišću i stablu pojavljuju sitne, brojne pjege koje su u sredini sive, a po obodu mrke. Pjege se spajaju, pa se tako lišće uvija, suši i opada. Gljiva formira piknide koji prezimljavaju u biljnim ostacima, a bolest se prenosi sjemenom. Ovu bolest uzrokuje gljiva Septoria lycopersici. Zaraza se širi naročito pri vlažnom i kišovitom vremenu, pa dolazi do defolijacije i smanjenja prinosa.

Mjere zaštite: upotreba zdravog sjemena, dezinfekcija, plodored i kemijska zaštita.

Verticiliozna uvelost paradajza, paprike i krompira

Naročito je štetna za biljke koje se uzgajaju u monokulturi, a simptomi se ispoljavaju na zeljastim i drvenastim biljkama. Bolest se javlja na plavom patlidžanu, šljivi, dinji, ruži, maslini, a uzrokuje ju gljiva Verticilium albo-atrum. Osnovni simptom ove bolesti je uvelost koja se najviše ispoljava nakon cvjetanja. Lišće se uvija i suši bez promjene boje. Gljiva se održava u vidu mikrosklerocija i trajnom micelijom. Zaraza se ostvaruje preko povreda, ali i preko nepovrjeđenog tkiva. Micelij se dalje širi sprovodnim žilama i formira kolonije. U oboljelim žilama dolazi do pojave sluzastih materija, zatim se taloži melanin i sprovodne žile dobijaju boju. Bolest se širi vodom za zalijevanje, pomoću zaraženih biljnih dijelova, česticama zemljišta.

Mjere zaštite: uklanjanje zaraženih biljaka, plodored, zdrav sadni materijal, dezinfekcija i primjena fungicida.

Siva trulež paradajza

siva trulež paradajza
Siva trulež paradajza

Ova bolest je karakteristična po tome što se javlja od najhladnijih pa sve do najtoplijih predjela na svijetu. Prenosi se preko zemljišta, sa drugih biljaka ili korovskom florom. Javlja se i na 0°C i pri vlažnosti zraka od 80%. Naročito je štetna i masovno se javlja u zaštićenom prostoru, a uzrokuje ju gljiva Botritis cinerea. Napada sve biljne dijelove i dolazi do njihove destrukcije i truljenja. Prvo se javlja siva prevlaka, koja potom prelazi u trulež.

Mjere zaštite: uklanjanje oboljelih biljaka, kontroliranje uvjeta u zaštićenom prostoru i primjena fungicida.

Virus uvijenosti lišća krumpira

Uvijenost krumpira
Virus uvijenosti lišća krumpira

Ova vrsta virusa širi se ušima, a štetnost može biti i do 70%. Najčešće se javlja na krumpiru, koji je ujedno ovom virusu i glavni domaćin.

Virus se održava u zaraženim krtolama. Simptomi virusa se razlikuju od simptoma koja izazivaju gljive po tome što virus napada biljku odozgo na dolje, a gljivična oboljenja se manifestiraju odozdo na gore.

Virus mozaika krumpira

Uzrokuje nešto manje štete od prethodnog i javlja se svuda gdje ima krumpira, mada napada i ostale vrste iz porodice Solanaceae, ali i biljke iz drugih porodica. Virus se prenosi mehanički, a simptomi variraju s obzirom da napada veliki broj biljaka. Održava se u zaraženim krtolama.

Virus mozaika duhana

virus mozaika duvana
Virus mozaika duhana

Jedan je od najraširenijih i najštetnijih virusa u svijetu. Napada više stotina biljaka i preko 30 porodica. Održava se i prenosi sjemenom, a karakterističan je po tome što ovaj virus ne prenose uši, kao što je to slučaj sa ostalim. Naročito se javlja na osetljivim sortama biljaka kod kojih se vrši presađivanje i sukcesivna berba. Biljke iznikle iz zaraženog sjemena predstavljaju osnovni izvor zaraze.

Mjere zaštite: obavezna dezinfekcija, zdrav sadni materijal.

Virus brončavost paradajza

bronzavost paradajza
Virus brončavosti paradajza

Tipičan simptom bolesti je brončana boja koja se prvo javlja na naličiju lista, na osnovi pa se potom širi po čitavom listu. Takođe, biljka dobija žbunast izgled, sa simptomima uvelosti vrha biljke.

Na plodovima nastaju mrke, žute ili bijele zone, ponekad u vidu koncentričnih krugova. Ovaj virus je najviše zastupljen u stakleničkoj proizvodnji paradajza.

Prenose ga tripsi, ali može se prenijeti i sjemenom i mehaničkim putem.

Pojačanom brigom do visokih prinosa

Sve spomenute bolesti porodice Solanaceae su podjednako važne i potrebno je obratiti posebnu pažnju pri uzgoju biljaka, jer vrlo lako se mogu stvoriti povoljni uvjeti za razvoj patogena. Važno je zato da proizvođač dobro poznaje biljku koju uzgaja, njene zahtjeve, kao i sve bolesti koje ju mogu napasti. Potrebno je kontrolirati uvjete, kako u zaštićenom prostoru, tako i na otvorenom polju i da redovno obavlja sve preventivne mjere kako ne bi došlo do pojave neke od bolesti.

Ukoliko dođe do pojave patogena i nastanka bolesti, potrebno je primjeniti sve moguće direktne mjere borbe, kako bi najbrže suzbili bolest i omogućili dalji rast i razvoj biljke, jer na kraju, glavni cilj povrtlara je kvalitetan proizvod i visok prinos, a da bi se to postiglo potrebno je savjesno i odgovorno obavljati sve poslove koji se tiču pravilnog razvoja biljke.


Tagovi

Gljive Povrće Fungicidi Prinosi Plamenjača Bolest Virusi Simptomi Konidije Porodica Solanaceae Inokulum Micelij Mjere borbe Zaraženo sjeme Crna pjegavost Siva pjegavost Verticiliozna uvelost paprike Virus mozaika Virus uvijenosti Virus


Autorica

Jovana Cvetković

Više [+]

Master diplomirani inženjer poljoprivrede. Obožava sve što ima veze sa biljkama, tehnologijom njihovog gajenja, a san joj je da postane profesor u poljoprivrednoj školi.