Kako prepoznati i spriječiti plamenjaču paprike?

Plamenjača je jedna od najznačajnijih i najopasnijih bolesti paprike, ali i paradajza i krastavca. Prouzrokovač (Phytophthora capsici) je veoma destruktivan i može da smanji prinos 40-100%. Do masovnih šteta dolazi ako se u gramu zemljišta nađe više od 25 oospora.

Simptomi zavise od nekoliko faktora

Simptomi bolesti su različiti i zavise od fenofaze razvoja biljke u kojoj je ostvarena zaraza, mjesta infekcije i meteoroloških uslova. Na mladim biljkama paprike i rasadu simptomi bolesti se manifestuju u vidu polijeganja ili uvenuća, jer biljke bivaju zaražene u predjelu korijenovog vrata koji nekrotira. 

Na odraslim biljkama u slučaju zaraze korijenovog vrata dolazi do nekroze, koja ga prstenasto obuhvata, usljed čega se simptom ispoljava u vidu ugnutih prstenastih krugova. U tom slučaju prekida se dotok vode i mineralnih materija, te biljke naglo venu i suše se.

Pergamentnost ploda 

Patogen preko lisne peteljke može da prodre i u lisku, što je rjeđa pojava. Na listovima se u početku pojavljuju sitne tamnozelene pjege, koje se vremenom povećavaju i suše. Prodiranjem patogena iz zaraženog stabla kroz peteljku plodovi bivaju zaraženi, i simptomi se manifestuju u zavisnosti od ekoloških uslova. U uslovima povećane vlažnosti na kontaminiranim dijelovima ploda javlja se tamnozelena boja. Potom plodovi postaju mekani i na površini se pojavljuje bjeličastva prevlaka od konidiofora i konidija. 

Bolesti i insekti paprike kod uzgoja na otvorenom

Ukoliko poslije infekcije nastupi toplo i suvo vrijeme plodovi se suše i smežuravaju, tkivo perikarpa se raspada, te od ploda ostane samo providna pokožica. Ovakvi plodovi ostaju na biljci, a pojava je poznata kao "pergamentnost" ploda.

Prenosi se s parcele na parcelu

Phytophthora capsici se održava micelijom ili oosporama u sjemenu, biljnim ostacima, zemljištu, vodi ili stajnjaku. U zemljištu micelija se održava 5-10 mjeseci, dok se oospore mogu održati duže. U zagrijanom zemljištu koje je zasićeno vodom, micelija se aktivira i nastavlja dalje da se razvija. Svoju zarazu širi zoosporama koje se raznose vodom. Infekcija se najčešće ostvaruje na podzemnim i prizemnim dijelovima stabla biljke. Održavanje patogena u vodi je kratko, ali dovoljno da se pri zalivanju biljke prenese sa parcele na parcelu.

Preventiva je najvažnija

Zaštita paprike od plamenjače je složena i obuhvata niz mjera. Potrebno je sprovesti odgovarajuće preventivne mjere da ne bi došlo do infekcije, jer oboljele biljke se ne mogu oporaviti, niti se dalji razvoj bolesti može bilo čime spriječiti. 

U područjima gdje se patogen nalazi obavezna je dezinfekcija zemljišta, koja se sprovodi vodenom parom, fumigantima ili kontaktnim fungicidima. Tokom rasađivanja svaku biljku treba zaliti rastvorom preparata na bazi propamokarb-hidrohlorida, a poslije se vrši tretiranje fungicidima na bazi metalaksila ili mankozeba. 

Za zalivanje biljaka ne smije se koristiti voda u kojoj se nalazi patogen. U slučaju da se bolest masovno pojavi, oboljele biljke treba počupati i spaliti. Većina gajenih sorti paprike osjetljiva je na ovaj patogen, te važan savjet kojeg se treba obavezno pridržavati u proizvodnji je plodored, koji podrazumjeva smjenu biljaka u prostoru (poljosmjena) i vremenu (plodosmjena).

Autorica: Milica Perućica, Savjetodavna Srpske