Skakavci kod nas rijetko prave velike štete, a treba ih suzbijati tek kada se jave u velikom broju i nanose veće štete, ne zaboravljajući da su oni korisni insekti.
Nedavno nam se javila čitateljka s porukom kako joj skakavci uništavaju presadnice paprike. Iako kod nas rijetko pričinjavaju veće štete, ipak mogu uništiti usjeve i zasade. Osim trava, uništavaju repu, duhan, kupus, krastavce, lubenice, dinje, suncokret, ricinus, pamuk, voće, ali i šume i travnjake. Imaju usni aparat za grizenje i žvakanje pa nije ni čudo da se hrane svim dijelovima biljaka.
Treba napomenuti i da su korisni insekti jer su hrana za ptice, a i raznose pelud pa su važni u oprašivanju. Stoga ih nemojte suzbijati ako ne morate. Odrasli oblici se najčešće javljaju u drugoj polovini 5. mjeseca i počinju se hraniti usjevima, a jaja polažu u površinski sloj zemlje. Stoga je od preventivnih metoda zaštite važna obrada tla.
Naime, ove životinjice imaju velik broj vrsta pa je tako kod nas prisutno njih oko 100, a s obzirom na to da su biljojedi, ne čudi što mogu praviti štete u vrtovima i zasadima. Oni dnevno mogu pojesti 200 do 500 grama biljne materije što je u poređenju s njihovom težinom puno, puno više.
Skakavci se proširili i na drugi kontinent - pojedu 400.000 tona hrane dnevno
Podsjetimo samo na to kakvu štetu prave u Africi hraneći se usjevima 19 miliona gladnih ljudi koji se s njima bore već mjesecima. Naime, ondje su se pojavili ogromni rojevi koji pojedu 400.000 tona hrane svaki dan, a kreću se brzinom od čak 150 km dnevno pa su se rasprostranili na velik broj zemalja, a čak su došli i do Azije.
Nema ih u izrazito vlažnim klimama jer su u takvim uslovima izloženiji gljivičnim i bakterijskim infekcijama. Za vrijeme hladnijih dana oni se griju sunčanjem ili boravkom na toplijim podlogama, a kada su vrući dani sakrivaju se u hladu. Neke vrste se mogu hladiti i evaporacijom. Treba napomenuti da temperatura zraka ima velik uticaj na njihovu aktivnost pa kada je ispod 15°C ili iznad 35°C, oni postaju neaktivni.
Važne su preventivne mjere jer za hemijsko suzbijanje nema dozvoljenih insekticida, a i rijetko ima potrebe za njima. Važno je otkriti mjesto koje im je stalno stanište i odakle dolaze na usjeve. Njihovi prirodni neprijatelji poput ježeva, zmija, pauka, ptica, guštera, nematoda, peradi i muha mogu uticati na smanjenje njihove brojnosti.
Kao i kod puževa, ako se radi o malom broju možete ih pokušati sakupiti ručno tokom ranog jutra i večeri kada su tada temperature ispod 15 °C jer su tada neaktivni i lako ih je pokupiti. S obzirom na to da jaja polažu u tlo, važna je i obrada zemlje koja će ih uništiti, a to se radi oranjem, drljanjem i sl. u jesen ili rano proljeće.
Možete probati i s prirodnim preparatima za zaštitu od biljaka koje imaju intenzivan miris. Tu je i kopriva koja sadrži mravlju kiselinu, a recept za folijarnu primjernu preko lista pronađite ovdje. Ne vole ni miris zove, metvice, kopra i lavande.
Ulje paprene metvice - prirodna zaštita od insekata, puževa, voluharica
U Africi ljudi tjeraju skakavce bukom i vibracijama lupajući po raznim loncima i metalnim predmetima.
Takođe, istraživanja dokazuju da su entomopatogene gljivice Metarhizium acridum visoko selektivni patogeni skakavaca, bez nuspojava za ostale organizme. Koriste se i entomopatogene nematode iz roda Neoapleclana, koje najbolje djeluju na larve skakavaca.
Tagovi
Autorica