Grašak: Zeleno zrno s historijom dugom 7.000 godina

Grašak (Pisum sativum) jedna je od najstarijih kultiviranih biljaka na svijetu, a i danas ostaje važan izvor hrane, proteina i hranjivih tvari. Iako se na prvu čini kao jednostavno povrće, iza njega stoji hiljadugodišnja historija, golema svjetska proizvodnja i čitav niz sorti i načina pripreme.

Prvi tragovi graška pronađeni su u područjima istočnog Mediterana i Bliskog istoka. Arheološki nalazi pokazuju da se uzgajao još u kasnom neolitu, između 4800. i 4400. godine prije Krista, u današnjoj Grčkoj, Siriji, Turskoj i Jordanu. U Egiptu se također spominje u to vrijeme, a u civilizaciji Harappa, na području današnje Indije i Pakistana, se uzgajao između 2250. i 1750. godine prije nove ere.

Od tada, ova biljka iz porodice mahunarki (Fabaceae) osvojila je gotovo sve kontinente i postala neizostavan dio prehrane brojnih naroda.

Sorte graška: od vrtnih do slatkih

Danas postoji niz vrsta i sorti, prilagođenih različitim klimama i kulinarskim navikama. Najpoznatije su: Vrtni (garden pea), klasični grašak kod kojeg se konzumiraju samo zrna, dok se mahuna odbacuje. Zatim Snow peas, plosnate, tanke mahune koje se jedu cijele, često u azijskim jelima, Snap peas (sugar snap peas), hibrid između vrtnih i snow mahuna, s debljom, slatkastom mahunom koja se također jede cijela, te Marrowfat peas, sorte koje se ostavljaju da se osuše na polju i koriste za kaše i industrijsku preradu.

Grašak je kultura koja voli umjerene temperature i vlagu. Najčešće se sije rano u proljeće, čim se zemljište prosuši, jer podnosi hladnije tlo. U nekim područjima uzgajaju se i jesenje ili zimske sorte. Najbolje uspijeva na dobro dreniranom, humusnom tlu uz puno sunčeve svjetlosti, a hladne noći pojačavaju njegovu prirodnu slatkoću.

Svjetska proizvodnja: Kina i Rusija predvode

Prema podacima Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu, u 2022. godini, ukupna svjetska proizvodnja zelenog graška iznosila je oko 20,9 miliona tona, dok se suhog proizvelo dodatnih 14,1 miliona tona.

Najveći svjetski proizvođači zelenog su Kina, Indija, SAD i Francuska (u manjem opsegu), dok kod suhog prednjače Rusija, Kanada i Kina. Rusija je u posljednjih nekoliko godina čak i pretekla Kanadu te postala najveći izvoznik u Kinu, dok se Kanada i dalje drži kao vodeći dobavljač za evropska tržišta.

Ukupne svjetske površine pod ovom povrtnom kulturom procjenjuju se na više miliona hektara, s prosječnim prinosima od 2 do 4 tone po hektaru, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima.

Nutritivna snaga malog zrna

U 100 grama svježeg graška nalazi se otprilike 80-85 kcal, 5-7 grama proteina, 13-15 g ugljikohidrata, 5-8 g vlakana i 0,3-1,5 g masti. Uz to, obiluje vitaminima C i K, folnom kiselinom, te mineralima poput željeza, mangana i magnezija.

Zbog visoke količine biljnih proteina i vlakana, smatra se izuzetno vrijednom namirnicom za održavanje zdrave prehrane i dobar je izbor i za vegetarijance i vegane.

TOP pet sorti graška i savjeta za proljetnu sjetvu

Konzumira se u gotovo svim oblicima, svjež (mladi i proljetni), smrznut (najčešći oblik u modernoj prehrani), konzerviran (u limenkama i staklenkama), suhi (za variva, juhe i kaše), te u obliku graškovog brašna i proteina, koji su sve popularniji u prehrambenoj industriji i vegetarijanskim proizvodima.

Proizvodnja u BiH, Hrvatskoj i Srbiji

Prema podacima Godišnjeg izvještaja iz oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja za 2020. godinu u Bosni i Hercegovini je proizvodnja graška iznosila 4.427 tona, u novijim izvještajima nema informacija o proizvodnji ove kulture. Federalni zavod za statistiku objavio je da je u 2024. godini proizvedeno 542 tone, dok za Republiku Srpsku nema konkretnih informacija.

U Hrvatskoj je proizvodnja graška posljednjih godina znatno porasla. Državni zavod za statistiku navodi kako je u 2023. godini proizvedeno 3.848 tona, dok je lani ta brojka narasla na čak 5.267 t.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku u Republici Srbiji se 2022. godine grašak sadio na oko 7.000 hektara s prosječnim prinosom od 6 tona/ha, a prinos je bio 42.000 t.

Od drevnih civilizacija do savremenih fabrika smrznute hrane, grašak je ostao vjeran pratitelj čovjeka. Danas je jedna od najvažnijih mahunarki svijeta, nutritivno bogata, klimatski prilagodljiva i neizostavna u svakoj kuhinji.

Njegova historija, kao i sadašnjost, pokazuju koliko jedno malo, zeleno zrno može značiti za svjetsku prehranu i poljoprivredu.

^{*Naslovna fotografija: Shutterstock/olga-sova, artistdesign.13}