Gnojidba ozimog lukovičastog povrća: luka, poriluka i bijelog luka

Kasna jesen idealna je za sadnju ozimog lukovičastog povrća koje po tradiciji zauzima značajnu ulogu zbog svojstvene intenzivne arome i primjene u medicini. Danas je na cijeni zbog nutritivne i zdravstvene vrijednosti. Predstavlja bogat izvor bjelančevina, masti, ugljikohidrata, vlakana i minerala te vitamina (karoten, vitamin E, B1, B2, B3, vitamin C).

Međutim, lukovičasto povrće, a posebice bijeli luk, cijenjeni su zbog alicina, prirodnog antibiotika koji se nalazi u eteričnom ulju, a sadrži sumpor. Otuda i važnost ishrane luka sumpornim gnojivima koja omogućuju veći sadržaj alicina, a time izražajni miris i okus. Za uzgoj lukovičastog povrća potrebno je osigurati fizikalno-kemijske uvjete u tlu što omogućujemo obradom i gnojidbom tla. Optimalna vrijednost reakcije tla za lukovičasto povrće kreće se između pH 6 do 7 odnosno od blago kiselog do neutralnog tla. Mogući je uzgoj na kiselijem tlu, ali uz nužan veći sadržaj organske tvari. Dok je luk osjetljiv na neposrednu organsku gnojidbu, bijeli luk i poriluk imaju velike potrebe prema organskoj tvari i sumporu. Stoga je jesensko zaoravanje zrelog i stabilnog organskog gnojiva vrlo korisno, posebice na slabo humoznim i siromašnim tlima. Ipak, sumpor se najlakše dozira i primjenjuje putem NPK(SO3) i NS mineralnih gnojiva.

Tijekom uzgoja ozimog lukovičastog povrća potrebno je obaviti osnovnu i predsjetvenu gnojidbu čime se osigurava ukupna potreba za fosforom i kalijem te dio potrebe za dušikom. Tvrtka Petrokemija savjetuje drugi dio dušika dodati u proljeće, najbolje u obliku amonijsulfata odnosno Petrokemijasa (amonijev sulfat NS 20-24) ili ASN-a (NS 26-15), dok treći dio putem KAN-a ili ASN-a (amonijevog sulfonitrata NS 26-15).

Gnojidba luka

Za uzgoj luka od 30-50 t/ha potrebno je dodati 125 kg/ha dušika, 50-80 kg/ha fosfora i 120-160 kg/ha kalija. To znači da treba unijeti u tlo 600-750 kg/ha (60-75 kg/1000 m2 ili 60-70 g/m2) NPK (MgO,SO3) 7-14-21 (2,18) ili 400-550 kg/ha (40-55 kg/1000m2 ili 40-55 g/m2) NPK 7-20-30 u osnovnoj te 150-200 kg/ha (15-20 kg/1000 m2 ili 15-20 g/m2) Petrokemijasa (NS 20-24) ili 100-150 kg/ha (10-15 kg/1000 m2 ili 10-15 g/m2) ASN-a ili KAN-a u startnoj.

U fazi tri lista kad su biljke u visini 10-15 cm prihraniti sa 110 kg/ha (11 kg/1000 m2 ili 11 g/m2) KAN-a ili ASN-a (NS 26-15) ili 150 kg/ha (15 kg/1000 m2 ili 15 g/m2) Petrokemijasa.

Optimalnom gnojidbom omogućujemo povoljne uvjete za rast i razvoj lukovičastog povrća čime se osigurava hranivima visokovrijedan plod, bogat eteričnim uljem poznate ljekovitosti i osebujne začinske note.

Gnojidba bijelog luka

Kako bi bijeli luk imao prinos od 10 t/ha potreba za hranivima iznosi 100-120 kg/ha dušika, 30-50 kg/ha fosfora, 100-125 kg/ha kalija i 50 kg/ha sumpora.
Stoga se u osnovnoj ili predsjetvenoj gnojidbi unosi 500-600 kg/ha (50-60 kg/1000 m2 ili 50-60 g/m2) NPK (MgO,SO3) 7-14-21 (2,18). U startnoj gnojidbi dodaje se 150 kg/ha ASN-a ili KAN-a ili pak 200 kg/ha (20 kg/1000 m2 ili 20 g/m2) Petrokemijasa.

Treća prihrana obavlja se u fazi tri lista u količini 150 kg/ha (15 kg/1000 m2 ili 15 g/m2) KAN-a ili ASN-a.

Gnojidba poriluka

Gnojidba poriluka za prinos od 40-50 t/ha zahtijeva 175 kg/ha dušika, 60-65 kg/ha fosfora te 175 kg/ha kalija. Navedena hraniva unose se putem osnovne s 500-600 kg/ha NPK 7-20-30 (50-60 kg/1000 m2 ili 50-60 g/m2) i 170-200 kg/ha (17-20 kg/1000 m2 ili 17-20 g/m2) Petrokemijasa ili 130 kg/ha (13 kg/1000 m2 ili 13 g/m2) ASN-a ili KAN-a u startnoj gnojidbi.

Prihrana u proljeće obavlja se kultivacijom sa 150 kg/ha (15 kg/1000 m2 ili 15 g/m2) KAN-a ili ASN-a. Umjesto KAN-a ili ASN-a (NS 26-15), poriluk se može prihraniti s 200 kg/ha (20 kg/1000 m2 ili 20 g/m2) Petrokemijasa (NS 20-24).

Optimalnom gnojidbom omogućujemo povoljne uvjete za rast i razvoj lukovičastog povrća čime se osigurava hranivima visokovrijedan plod, bogat eteričnim uljem poznate ljekovitosti i osebujne začinske note.

Prihrana folijarnim gnojivima

Dodatna korekcija i dodavanje hranica primjenjuje se prema potrebi tekućim mineralnim gnojivima iz palete Fertina. Općenito za gnojidbu lukovičastog povrća na svim tipovima tala namijenjene su Fertina P i Fertina B.

Ako u tlu prevladavaju karbonati pa se javlja manjak mikroelemenata, potrebno je dodati Fertinu Fe te Fertinu R. Na kiselim tlima potrebno je prihraniti s Fertinom Ca koja će osigurati kvalitetno meso i spriječiti propadanje ploda.

Za više informacija o gnojidbi lukovičastog povrća, obratite se tvrtki Petrokemija na jedan od niže navedenih kontakata.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor