Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj šparoga
  • 06.12.2015. 09:30

Ekološki uzgoj šparoge za početnike

Ova zahtjevna vrsta iziskuje veliki utrošak ljudskog rada uz postizanje relativno niskog prinosa. To se odražava i u cijeni proizvoda na tržištu, pa ne čudi da se još u prošlosti šparoga nazivala povrćem visokog standarda. Raste na istom mjestu i do 20 godina.

Foto: depositphotos.com
  • 2.395
  • 45
  • 0

Ime šparoge potječe od grčke riječi asparagus, što znači izdanak. Mladi izboji šparoge beru se u maju i junu u kontinentalnom području. Na tržištu su prisutna dva tipa šparoge: divlja ili samonikla i kultivirana ili pitoma šparoga. Samonikla ili oštrolisna šparoga (Asparagus acutifolius L.) je raširena na području Mediterana, no može se ponegdje pronaći i u kontinentalnim dijelovima. Ima veću vrijednost proteina, lipida, fenola i vitamina C od kultivirane šparoge (Asparagus officinalis L.).

Muške šparoge daju veće prinose

Kultivirana šparoga je trajnica sa životnim vijekom 15 i više godina. Cilj uzgoja su mlade stabljike - izboji dužine 15 do 25 cm, s priljubljenim ljuskastim listovima i zatvorenim vrhom. Karakteristične su zbog svog brzog rasta, te pri temperaturi od 20 °C mogu dnevno narasti i do 7 cm. U Europi je cjenjenija bijela šparoga, dok zelena ima bolju hranidbenu vrijednost. Bijela i zelena šparoga se razlikuju jedino u metodi uzgoja, što znači da se s iste biljke mogu dobiti izboji zelene ili bijele boje. Postoje mješoviti kultivari koji imaju i muške i ženske biljke te kultivari samo sa muškim biljkama. Naime, muške biljke ne troše energiju na proizvodnju sjemena pa daju veće prinose za razliku od ženskih.

Bijela ili zelena šparoga?

Bijela šparoga se uzgaja tako da se biljka nagrne debelim slojem zemlje pa izboji zbog nedostatka sunčeve svjetlosti i klorofila ostaju bijele boje. U novije vrijeme se u uzgoju bijele šparoge, prije početka rasta izboja, redovi prekrivaju crnom polietilenskom folijom. Folija ne smije biti napeta, odnosno mora biti lagano položena preko reda kako bi se izboji mogli nesmetano razvijati.

Zelena šparoga zahtijeva manje radne snage i posla pa je više raširena od bijele šparoge. Nedostatak u uzgoju zelene šparoge je kasniji početak berbe, povećana osjetljivost na bolesti i štetnike te manji prinos, zbog manjeg promjera izboja u odnosu na bijelu šparogu. Međutim, sadrže duplo više vitamina, aromatičnije su (intenzivnijeg mirisa i okusa), nježnije te sadrže klorofil. Prije kuhanja, bijelu šparogu potrebno je oguliti, dok zelenu nije. Šparoga razvija velik korijenov sustav, pa se bolje razvija na lakšim tlima.

Duboko oranje i gnojidba

Za zasnivanje šparžišta obavlja se duboko oranje na 40 do 60 cm te gnojidba. Preporučuje se organska gnojidba svake tri godine s 300 kg - 1 t/ha stajskog gnojiva/100 m², do 250 kg/100 m² treseta ili komposta, zelena gnojidba zaoravanjem usjeva boba, grahorice, djeteline ili žitarica uz dodatak dušika. Prije same sadnje šparoga, važno je pripremiti tlo. Dobro ga obradite, očistite od korova i dodajte mu organske tvari. Zaštitite korijenje jer se brzo isuši i ošteti. Možete ga prekriti jutom.

Tijekom rasta redovito održavajte biljku i plijevite te pazite da ne oštetite korijenje tijekom obrade. Krošnju šparoge zaštitite na izloženim mjestima kako ne bi stradala od vjetra. Tijekom suše biljku obvezno zalijevajte. Nakon berbe biljku je potrebno ojačati gnojivom kako bi opet bila rodna sljedeće godine. U jesen čistite biljku od žutih stabljika i podrežite je na visinu do maksimalno 5 cm. Očistite parcele, a odstranjeni grmovi mogu vam poslužiti kao kompost. Ne zaboravite u svako proljeće dobro pognojiti tlo.

Izravna sjetva nije za početnike

Uzgoj šparoga je dosta težak i mukotrpan jer se sve radi ručno, a nema strojeva koji beru ili sade šparoge pa uz primjenu odgovarajuće gnojidbe i zaštite lako može biti ekološka proizvodnja.

Šparoge možemo uzgajati izravnom sjetvom ili iz presadnica. Pošto izravna sjetva za početnika obično nije tako uspješna, bolje se odlučiti za presadnice jer će budući nasad biti puno ujednačeniji i kvalitetniji. Jednogodišnje sadnice šparoge lako se sade i ukorjenjuju te su pogodnije za sadnju od dvogodišnjih, ali se ove druge češće koriste jer ranije dolaze na rod. Nabavljene sadnice sade se u dobro pripremljene jarke dubine 25 cm i široke 30 cm. Pri sadnji treba voditi računa da ne oštetimo korijen jer se na njegovom gornjem dijelu formiraju pupoljci iz kojih će tijekom proljeća izniknuti mladi, mesnati izdanci. Stoga je kod sadnje potrebno lijepo raširiti korijen po dnu jarka, na kojemu je sloj stajskog gnoja te ga potom zakopati.

Šparoga ne podnosi klor

Nakon toga, slijedi zalijevanje te ponovno nagrtanje zemlje koja se treba oprezno ugaziti. Važno je znati da šparoga ne podnosi klor te vodu iz vodovoda nije poželjno primjenjivati kod zalijevanja. U tu svrhu je poželjnije koristiti prirodnu, izvorsku ili bunarsku vodu. U prvoj godini berbe ne treba ubirati sve izdanke (već jedan dio treba ostaviti) kako biljka ne bi suviše oslabila. Inače, vrijedi pravilo kako se prve dvije godine šparoge uopće ne beru kako bi se biljka što bolje ukorijenila i ojačala. To znači da se tek treće godine nakon sadnje, obično polovicom travnja, može planirati berba i to kada su izboji narasli 10-15 cm.

U punom rodu pet tona šparoga po hektaru

Izboji se odsijecaju nožem i to na 6-8 cm ispod površine tla. Poželjno je berbu provoditi svaki dan kako ne bismo dopustili da izboji previše narastu. Prva berba obično traje mjesec dana kako bi se izbojci pravilno razvili i kako bi biljka obnovila zalihe snage za narednu godinu. Kulture starije od pet godina mogu se brati nešto dulje i to u razdoblju od prve polovice aprila do sredine juna. Tek u punom urodu na hektaru bude i pet tona šparoga. Dakle, od treće godine, prvi urod je oko hiljadu kilograma i svake godine raste za tonu, da bi vrhunac bilo pet tona po hektaru, nakon čega opet opada godišnje za tonu i sve to u ciklusu od 12 godina. Za ubiranje sa hektara šparoga potrebno je 8 do 10 ljudi - a berba traje od početka aprila do sredine juna.

Osim u berbi, sa šparogom treba pažljivo postupati i u manipulaciji te transportu jer je šparoga ipak osjetljivo povrće. Posebice su osjetljivi vrhovi u kojima se zapravo i krije osobit okus šparoge.

Hranidbena vrijednost i ljekovitost

Šparoga sadrži mnoštvo vrijednih minerala, najviše kalija, fosfora, sumpora, kalcija i magnezija te veći broj vitamina (A, C i B skupine). Od fitokemikalija sadrži saponin, glikozide, fenole i polifenole. Polifenoli pozitivno djeluju na krvni tlak i šećer, zgrušavanje krvi, imunološki sustav i smanjenje upala. Za aromu su važni glukozinolati, spojevi šećera i molekula sumpora, kojima se pripisuje antioksidativno djelovanje. Saponin je u šparogi odgovoran za blago gorki okus, a pozitivno djeluje na zdravlje jer snižava kolesterol.

Dobri susjedi - peršin i paradajz

Šparogina zlatica može se pojaviti tijekom ljeta pa je bitno pripaziti. Hrani se izdancima i listovima. U proljeće se sije sjeme i održavaju mlade prošlogodišnje biljke. Šparoge se beru u kasno proljeće. Ljeto je rezervirano za održavanje vlažnosti i pljevidbu. U jesen odstranite žute biljke i grmove te očistite prostor. Zima je vrijeme kada se priprema novo mjesto za uzgoj šparoga tako da se ponovo dobro pripremi tlo. Šparoga će dobro rasti sa susjedima u vrtu kao što su peršin ili paradajz.

Tlo pripremiti podrivačem

Za uzgoj šparoge važna je prvoklasna zemlja što podrazumijeva i kompost, prirodna gnojiva, kozje i konjsko, kako bi biljka razvila imunitet. Važno je znati da se tlo priprema podrivačem, a ne plugom kako bi se razrahlila zemlja. Šparoge se sadeu na razmak od 30 cm ili za rjeđe kombinacije - 50 cm. Na manjim prostorima primjenjuje se gust razmak.

Foto: depositphotos.com


Povezana biljna vrsta

Lavanda

Lavanda

Engleski naziv: Lavender | Latinski naziv: Lavandula sp. (Miller)

Lavanda je vrlo omiljena ukrasna biljka, a sve se više uzgaja i plantažno. Nema velikih zahtijeva u pogledu kvaliteta tla, uzgoj joj je vrlo ekonomičan, a može poslužiti i kao... Više [+]

Tagovi

Lavanda Puževi Prinosi Stajsko gnojivo Malčiranje Šparoge Važnost tla Zelena šparoga Bijela šparoga Ekološki uzgoj šparoga


Autorica

Renata Dragović

Više [+]

Uvijek željna novih znanja i izazova u području ekološke poljoprivrede. Posjeduje višegodišnje iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji, standardima kvalitete i EU projektima.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

I grčki poljoprivrednici protestuju. Hiljade njih, iz cijele zemlje okupilo se u utorak na centralnom trgu u Atini. Traktore su parkirali ispred zgrade parlamenta u najvećem protestu do sada. Razlog okupljanja su sve veći troškovi proizvodn... Više [+]