Nekoliko je znakova toplotnog stresa kojega možete umanjiti pravilnom njegom
Ove nas sedmice očekuje prvi ovogodišnji toplotni val, a ponegdje će temperatura dostići i 40°C. Većini biljaka najviše odgovara raspon od 15 do 30°C. Kada su one duže vrijeme iznad 32°C, njihov rast se usporava, a neke pokazuju znakove stresa.
Iznad 40°C će preživjeti, ali uz mnoge znakove toplotnog stresa ovisno o vrsti, fazi rasta i drugim faktorima kao što je nedostatak padavina ili jak i suhi vjetar i sl.
U svakom slučaju, ekstremne temperature zraka, a onda i tla usporavaju hemijske aktivnosti i rast biljaka.
Uvijanje listova jedan je od prvih znakova, a koji je možda najočitiji kod kukuruza i paradajza. Puči listova se zatvaraju kako bi zadržali što više vlage u biljci zbog čega se oni uvijaju prema unutra ili van.
Do venuća dolazi kada biljci nedostaje vlage, a najočitije je u najtoplijem dijelu dana. Ona se preko noći, do jutra uglavnom oporavi.
Suhi rubovi listova još su jedan znak da se biljka bori sa stresom, a češće se događa kod biljaka s velikim lišćem poput tikvi i bundeva gdje je veća površina lista kojom se može održavati njegova funkcija.
Javlja se i odbacivanje cvijeta, ali i ploda, čime biljka čuva resurse za preživljavanje. Najčešće se događa kod mahuna, paradajza, paprike, tikvica i bundeva.
Ožegotine na plodovima koji su okrenuti suncu u najtoplijem dijelu su jedan od simptoma i ne treba ih zamijeniti s virusnim i bakterijskim oboljenjima. Mogu se pojaviti kao vodenaste mrlje, u vidu promjene boje, mjehurića kao kod opeklina, nekrotiranih područja i sl.
Vršna trulež plodova povezana je s nedostatkom kalcija, a još je više potencirana uslijed visoke temperature. Ova je pojava najočitija kod pardajza i paprike. Rješenje je u redovnom zalijevanju.
Tagovi
Autorica