6 znakova toplotnog stresa i 6 načina kako pomoći biljkama

Ove nas sedmice očekuje prvi ovogodišnji toplotni val, a ponegdje će temperatura dostići i 40°C. Većini biljaka najviše odgovara raspon od 15 do 30°C. Kada su one duže vrijeme iznad 32°C, njihov rast se usporava, a neke pokazuju znakove stresa. 

Iznad 40°C će preživjeti, ali uz mnoge znakove toplotnog stresa ovisno o vrsti, fazi rasta i drugim faktorima kao što je nedostatak padavina ili jak i suhi vjetar i sl. 

U svakom slučaju, ekstremne temperature zraka, a onda i tla usporavaju hemijske aktivnosti i rast biljaka. 

Znakovi toplotnog stresa

Uvijanje listova jedan je od prvih znakova, a koji je možda najočitiji kod kukuruza i paradajza. Puči listova se zatvaraju kako bi zadržali što više vlage u biljci zbog čega se oni uvijaju prema unutra ili van. 

Do venuća dolazi kada biljci nedostaje vlage, a najočitije je u najtoplijem dijelu dana. Ona se preko noći, do jutra uglavnom oporavi. 

Suhi rubovi listova još su jedan znak da se biljka bori sa stresom, a češće se događa kod biljaka s velikim lišćem poput tikvi i bundeva gdje je veća površina lista kojom se može održavati njegova funkcija. 

Javlja se i odbacivanje cvijeta, ali i ploda, čime biljka čuva resurse za preživljavanje. Najčešće se događa kod mahuna, paradajza, paprike, tikvica i bundeva. 

Povrće cvjeta, ali se ne zameće plod - koji su razlozi?

Ožegotine na plodovima koji su okrenuti suncu u najtoplijem dijelu su jedan od simptoma i ne treba ih zamijeniti s virusnim i bakterijskim oboljenjima. Mogu se pojaviti kao vodenaste mrlje, u vidu promjene boje, mjehurića kao kod opeklina, nekrotiranih područja i sl. 

Vršna trulež plodova povezana je s nedostatkom kalcija, a još je više potencirana uslijed visoke temperature. Ova je pojava najočitija kod pardajza i paprike. Rješenje je u redovnom zalijevanju. 

6 načina kako pomoći biljkama 

1. U ovom periodu redovno zalijevajte biljke, najbolje u jutarnjim satima, a po potrebi i večernjim. Dajte im dovoljno vode koja će doprijeti do dubljih površina. Bolje je obilno zaliti biljke svaki drugi dan nego svaki dan po malo jer takva će voda zapravo brzo ispariti i neće doći do korijena. Mlade biljke sa slabije razvijenim korijenom trebat će češće vodu od starijih. 
2. Biljke zagrnite zemljom, kako bi što više stabljike bilo pokriveno zemljom te malčirajte, posebno one koje imaju plitko korijenje. Neka malč bude debel 5 do 10 cm jer će samo tako zadržati vlagu i samo tlo hladnijim. 
3. Pomoću agritekstila ili mreže za voćarstvo zasjenite najosjetljivije povrće. Pazite da uslijed vjetra ili nevremena tekstil ne padne na povrće te ga ošteti. Redovito pregledavajte ovakva sjenila i namjestite ih po potrebi te uklonite kada previsoke temperature prođu. 
4. Između biljaka redovito uklanjajte korov i ostavite ga na zemlji jer će čuvati vlagu i tlo od isušivanja. Ali, ako korov raste odmah uz povrće i nije previsok, nemojte ga čupati jer on pravi prirodan hlad. 
5. Berbu obavljajte rano ujutro ili još bolje, navečer kako bi se lišće tijekom noći "namjestilo" u pravi položaj. Ovo je posebno važno kod mahuna i krastavaca. 
6. S đubrenjem pričekajte hladnije razdoblje jer pri ovakvim uslovima nije dobro poticati novi rast biljke. Odgodite i primjenu insekticida, pa i onih prirodnih jer možete oštetiti list.