Zrno kukuruza za rodnu godinu, a zašto se muška košulja stavlja na badnjak?

Iako se u crkvenom kalendaru ne obilježava crvenim slovom, Badnji dan predstavlja jedan od najznačajnijih dana u pravoslavnom hrišćanstvu. Prepun raznih običaja koji zavise od mjesta do mjesta, a razlikuju se ponekad i u okviru istog sela ili grada, podjednako je važan kako djeci, tako i odraslima. Domaćini toga dana idu u badnjake, a domaćice mijese česnicu i pripremaju bogatu posnu trpezu.

Kako se u Jakovcu kraj Knjaževca u susjednoj Srbiji obilježava ovaj dan i zašto običaji i vjerovanja nisu isti u okviru sela? Razgovarali smo sa domaćicom Suzanom Jovanović koja je neke svoje navike u vezi sa ovim danom prenijela iz rodnog sela Pričevac nadomak Kalne.

"Kada sam se udala, u kući nije imao ko da mi objasni kakvi su ovdje običaji, pa sam radila sve ono što je radila i moja majka. Zato ja na Badnji dan mijesim i kolač i česnicu, ali i kravajčiće", kaže nam ona.

Za kuću, njive, životinje...

Prvo umijesi loptice od tijesta, namijeni ih za kuću, njive, životinje i mehanizaciju, a potom oblikuje i ukrašava.

"Na kravajčiću koji označava kuću, stavim onoliko loptica od tijesta koliko ima ukućana, zatim oblikujem ogradu i zmiju. Polovinu kravajčića ogradim zmijom, drugu polovinu ogradom", ističe ova domaćica i dodaje da na zmijinu glavu obavezno stavi slamu koja označava sreću.

Ovako ukrašen kravajčić predstavlja porodičnu slogu i ujedinjenost. Ograda, kaže ona, drži ukućane na okupu, a zmija sa slamom na glavi je čuvar sreće u toj kući.

Naredni koji ukrašava namijenjen je životinjama koje se nalaze u domaćinstvu, a to su prije svega pilići, kokoške, mačići, kuce, svinje i druge koje se također simbolično ograde kako bi ostale u domaćinstvu i razmnožavale se.

"Kravajčić koji označava obradive površine ima ukrase od tijesta poput redova paprike u bašti, kupusa, a tu je i zasad višnje, kao i bure sa vinom", pojašnjava naša sagovornica i dodaje da je posljednji namijenjen za poljoprivredne mašine kako se ne bi kvarile.

Između ostalog, mijesi još i golupčiće koji simbolišu slobodu, kao i hljebčiće u obliku slova S koji označavaju sreću. Njih sutradan obično dijeli djeci po komšiluku.

Česnica sa simbolima

U domu Jovanovića neizostavna je i česnica, a specifična je po tome što je podijeljena u dijelove u kojima se nalazi po jedan simbol. Svaki od ukućana uzima dio ne znajući da li je unutra badnjak, kukuruz, dren, slama, bob, grah ili novčić.

"Grančica badnjaka znači da će onaj ko je izvuče biti sretan, dren je vezan za zdravlje, a bob, grah i kukuruz znače da će godina biti rodna", kaže Jovanovićeva.

Osim česnice, ova domaćica mijesi i kolač koji se u ovom domu siječe na Badnje veče, dok se u drugim jakovačkim domaćinstvima to obavlja na Božić.

Šta je na posnoj trpezi?

Na pitanje, koja posna jela priprema za Badnje veče, ona odgovara.

"Spremam bob, punjene paprike, ribu, grah, a od salata postavim sve ono što sam pripremala za zimnicu. Od poslastica je obavezan voćni kompot, posni kolači i slatke pite sa orasima, višnjama i jabukama."

Nekada se trpeza, kaže ona, postavljala na podu, na slami, a sada se slama stavlja ispod stola.

"Običaj je da se džak sa slamom ne vezuje, već ostavlja otvoren kako bi Isusa imali čime da pokriju kad se rodi", priča nam naša sagovornica.

Okupe se i čekaju domaćina

Badnje veče počinje unošenjem badnjaka u kuću. Tada se svi ukućani okupe u dnevnom boravku i čekaju domaćina. Međutim, prije toga se badnjak, koji stoji ispred ulaznih vrata okiti muškom košuljom. Evo i zašto.

"Kada domaćin donese badnjak i uspravi uz kuću, ja uzimam mušku košulju, jarke boje i stavljam je na grane. Uvečer, suprug ili sin, odsijeku dio debla, obaviju tom košuljom i tako unose u kuću zajedno sa lišćem i grančicama koje završavaju u šporetu. I deblo se isto stavi da malo obgori, a onda ostavlja na kraju šporeta", objašnjava ova domaćica i dodaje da se košulja položi na slamu ispod stola, kako bi se Isus njome pokrio.

Mora li se po badnjak ići u zoru i zašto se kravajče daje stoci?

Nakon što badnjak izgori, ukućani se okupe oko stola kako bi zajedno večerali. Domaćin najprije nožem zasiječe svaki kravajčić koji je domaćica toga dana umijesila i ukrasila, osim onaj koji označava kuću. On se, pojašnjava domaćica, ostavlja. Isječeni dijelovi se potapaju u vino i kada prođe Božić daju se životinjama da pojedu.

Nakon što se ispoštuju svi običaji u vezi sa ovim danom, ukućani nakon večere odlaze na počinak kako bi odmorni dočekali sutrašnji Božić.

A kakvi su običaji kod vas za Badnje veče? Pišite nam u komentarima ispod teksta.