Zabrinjavajući rast temperature na Zapadnom Balkanu    

U Studiji o klimatskim promjenama na Zapadnom Balkanu, koju je objavio Savjet za regionalnu saradnju (RCC), upozoreno je da će temperatura u regionu, u bližoj budućnosti porasti za 1,2°C, a kako se prognozira do kraja vijeka za preko 5°C. Kako prenosi EurActiv, istraživanja su pokazala da će ljeta na priobalnim i južnim područjima Zapadnog Balkana postajati toplija, suša i duža. U studiji je ukazano i na to da će temperatura neminovno nastaviti da raste za od 1,7°C do 4°C, u zavisnosti od rezultata globalnih nastojanja da se smanji emisija plinova s efektom staklene bašte.

Suptropska klima napreduje ka sjeveru

Podaci o klimatskim promjenama u regionu su pokazali da suptropska klima napreduje dalje prema sjeveru, pri čemu će priobalna i južna područja biti vruća i suha tokom ljetnjeg perioda, a trajanje toplih perioda će, kako se očekuje, do kraja vijeka biti produženo za jedan do dva mjeseca. Analize klimatskih promjena u regionu, su generalno potvrdile da su zdravlje ljudi, sigurnost i kvalitet života znatno osjetljiviji na prirodne nepogode i gubitke zbog vremenskih prilika.

Najugroženiji poljoprivreda i šumarstvo

Istraživanje je pokazalo da su neki od sektora u kojima će se osjetiti najveći uticaj klimatskih promjena poljoprivreda i šumarstvo, i to tako što će se smanjiti kvalitet hrane, erozija i degradacije zemljišta, a povećat će se rizik od rasprostranjenog propadanja šuma. Klimatske promjene mogu, takođe, uticati i na smanjenje rezervi vode za piće, a posljedice će se odraziti i na zdravlje ljudi, zato što mogu da izazvati veću učestalost toplotnih udara, prodor novih vektorskih zaraznih bolesti i druge posljedice.

Što uraditi da se situacija ublaži?

U studiji Savjeta za regionalnu saradnju iznesen je niz preporuka za smanjenje tereta koji je na pojedinačnim ekonomijama Zapadnog Balkana u pogledu rješavanja pitanja vezanih za klimatske promjene, a naročito s obzirom na nedostatak ljudskih resursa i drugih kapaciteta, kroz unapređenje i usredotočenost na regionalnu saradnju. Kao kandidati i potencijalni kandidati za pristupanje Evropskoj uniji, sve ekonomije Zapadnog Balkana su motivirane da poštuju Pariški sporazum i ostvare ciljeve smanjenja emisije štetnih plinova do 2020., odnosno 2030. godine koje je postavila Evropska unija, kao i da povećaju energetsku efikasnost i proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor