Zabranjen uvoz 63 tone merkantilnog krompira iz Poljske zbog prisustva nematoda

Fitosanitarna inspekcija Republike Srpske u okviru redovnog pregleda pošiljki u spoljnotrgovinskom prometu, zabranila je uvoz tri pošiljke merkantilnog krompira u količini od 63 tone porijeklom iz Poljske zato što je kod istih utvrđeno prisustvo karantinski štetnog organizma, stoji na zvaničnom sajtu Fitosanitarne inspekcije RS.

Prilikom pregleda robe, u cilju utvrđivanja prisustva karantinskih nematoda, a na osnovu procjene rizika, izvršeno je uzorkovanje za laboratorijsku analizu, kojom je potvrđeno prisustvo ove štetočine, latinskog naziva Globodera rostochiensis. Rješenjem fitosanitarnog inspektora zabranjen je uvoz spornih pošiljki i naređen povrat pošiljaocu.

Rad nadležnih organa vlasti na granici, stručna procjena rizika i pravovremeno identifikovanje potencijalnih nepravilnosti, najvažniji su faktori koji za krajnji cilj imaju zaštitu zdravlja potrošača, kao i zaštitu domaće poljoprivredne proizvodnje.

Nema opasnosti da će biti dostupan na tržištu

Važno je naglasiti da se za pošiljke od kojih se uzimaju uzorci za analizu, zabranjuje stavljanje u promet, distribucija ili prerada, sve dok se ne donese rješenje inspektora u skladu sa rezultatima laboratorijskog ispitivanja uzoraka.

S obzirom na ovu proceduru, u slučajevima kada se analizama utvrdi neka nepravilnost, ne postoji rizik da je proizvod bio dostupan na tržištu.

Naši problemi sa plasmanom krompira i ukrajinski primjer

Kako smo pisali, usljed mogućih problema da se zaključiti da će u godinama koje dolaze kvalitetno skladištenje krompira biti znatno skuplje i komplikovanije jer se mora investirati u odgovarajuće prostorije, ventilaciju, rashladne sisteme i skuplju opremu za nanošenje preparata.

Je li pravilno skladištenje zaista rješenje ?!

Činjenica je da odgovor na nove izazove u proizvodnji trenutno u Evropi ima samo pet zemalja (Francuska, Holandija, Belgija, Njemačka i Velika Britanija) i da one pokrivaju deficite drugih država u nastupajućim proljećnim mjesecima.

Dobar je primjer državne podrške Ukrajinskom udruženju pomenutog povrća. Institut za agrarnu ekonomiju zajedno sa ovim udruženjem razvio je nacionalni program za razvoj uzgoja krompira za period 2021-2025, koji posebno predviđa izgradnju skladišta uz finansiranje države od 30 odsto.

"Prosječni troškovi izgradnje objekata su 10-12 miliona hrivnja (300-350.000 evra). Ako uzmemo u obzir da kredit za takvu izgradnju košta 27 odsto godišnje, postaje jasno zašto mali i srednji proizvođači ne mogu priuštiti sebi takve izdatke", istaklo je Ukrajinsko udruženje uzgajivača krompira.