Pretraga tekstova
Zaključak će biti upućen Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, čija se odluka očekuje u skorijem periodu.
Zabrana izvoza oblovine iz Bosne i Hercegovine, prvi je dogovorena tačka na današnjoj zajedničkoj sjednici vlada Federacije BiH i Republike Srpske, održane u Banjoj Luci.
Dogovor je, kako su potvrdili entitetski premijeri, Nermin Nikšić i Radovan Višković, postignut u jednoj minuti, a njihov zaključak će biti upućen Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. U svom obraćanju medijima, predsjednik Vlade RS je naveo kako očekuju da odluka o trajnoj zabrani izvoza trupaca bude donesena u nekom narednom periodu.
"Naša drvoprerada treba takvu vrstu sirovine. Ne treba trošiti vrijeme i objašnjavati šta to znači, koliko je povećanje same vrijednosti kada se preradi ili dođe do finalne prerade, koliko se može zaposliti ljudi i koliko je to veća vrijednost nego kad posiječete drvo i kao tako ga izvozite na neka druga tržišta", istakao je Višković.
Federalni premijer je potvrdio kako smatraju da zabrana izvoza treba biti trajna kategorija, te dodao da su dvije vlade danas iskazale spremnost da zajedno rade.
"Da se dogovaramo, stvaramo bolji ambijent za naše poslodavce, naše građane, naše radnike, da ne bi odlazili iz BiH. Preko 500.000 građana je zemlju napustilo u posljednjih osam godina", napomenuo je Nikšić.
Ministri su tokom zajedničke sjednice razmijenili podatke i mišljenja iz svojih resora, a dogovoreno je da nastave pregovore i dogovore oko bitnih pitanja za građane, a za što će imati podršku i predsjednika vlada.
Podsjetimo, na snazi je privremena zabrana izvoza oblovine do 31. jula ove godine. Podaci pokazuju da je lani izvezeno 39,7 miliona kilograma, a 2021. godine 49,3 miliona kg, ali je vrijednost izvoza povećana i lani je iznosila 49,3 miliona maraka, dok je godinu dana ranije bila oko 18 miliona KM. To praktično znači da se u prošloj godini izvezlo manje, a više finansijski prihodovalo.
Tagovi
Izvoz trupaca Izvoz oblovine Zabrana izvoza Vlada FBiH Vlada RS Radovan Višković Nermin Nikšić
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.