Utjecaj klimatskih promjena i konvencionalne poljoprivredne prakse na mikrofaunu tla

Uglavnom neprimjetno i u tajnosti, vojska sićušnih pružatelja usluga radi ispod naših nogu. Bezbrojni mali insekti, paučnjaci i drugi stanovnici tla neumorno su zauzeti razgradnjom mrtvih biljaka i drugog organskog materijala i njihovim recikliranjem. Naučnici već dugo strahuju da su ti organizmi, koji su tako važni za plodnost tla i funkcioniranje ekosistema, sve više izloženi stresu. S jedne strane, suočeni su s posljedicama klimatskih promjena koje izazivaju visoke temperature i razdoblja obilnih padavina i suše, a s druge, značajno su ugroženi intenzivnim korištenjem zemljišta.

Ako se, na primjer, livada pretvori u oranicu, živi svijet u tlu nalazi manje mjesta i izvora hrane. Negativno utječe i intenzivno oranje, košnja ili ispaša, kao i uporaba pesticida i velikih količina gnojiva. Ali što se događa kada se život u tlu suoči s oba izazova u isto vrijeme? 

Simulacija klimatskih promjena 

Istraživačkim modelom naučnici su pokrenuli studiju u velikim konstrukcijama koje podsjećaju na staklenike i stvorili scenarij koji bi mogao biti tipičan za razdoblje između 2070. i 2100., što znači temperaturnu razliku od 0,6^oC. Simulirali su uvjete s 10 posto više padavina tokom proljeća i jeseni te 20% više sušnih razdoblja tokom ljeta. Pratili su kako novi uvjeti utječu na zemne grinje i skokunce, vrlo važne organizme koji pored ostalih doprinose razgradnji organske tvari. Rezultati su jasno pokazali da će se zbog predviđenih klimatskih promjena njihov broj značajno smanjiti, ne samo na nivou bioraznolikosti već i samoj i veličini.

Pronašli su da će ih u uvjetima povišene temperature i veće količine padavina biti u prosjeku oko 10% posto manje nego na područjima s današnjom klimom. Ovu pojavu su biolozi dosad upoznali u velikih sisavaca. Na primjer, medvjedi različitih vrsta su u toplim područjima znatno manji od polarnog medvjeda na Arktiku. To je vjerovatno zato što malo tijelo ima relativno veliku površinu preko koje može oslobađati toplinu i predstavlja prednost u tropskim područjima, ali lako dovodi do hlađenja u polarnim regijama. Kod životinja koje nemaju stalnu temperaturu kao što su insekti, visoke temperature potiču metabolizam i brzinu razvoja, no to stvara nove generacije, koje su značajno manje.

Manja učestalost i biomasa zemnih grinja i skokunaca 

Nakon što su izvagali grinje i skokunce koji su živjeli u uvjetima promijenjene klime zabilježili su niže iznose u poređenju s onima iz kontrolnih područja. Ovo nikako ne možemo smatrati bezazlenom promjenom kada znamo da učinak razgradnje ovisi o veličini njihove biomase. Manja ukupna težina znači i manju količinu recikliranih hranjivih tvari. Prema rezultatima studije, preintenzivno korištenje zemljišta izaziva sličan učinak pa su tako zabilježili značajno smanjeni broj praćenih organizama. Čak 47% posto manje grinja i skokunaca su dokazali u tlu podvrgnutog konvencionalnim uzgojem u odnosu na uzorke tla sakupljenih na livadi. 

Ono što zabrinjava je da i sam ekološki uzgoj ne sprječava značajnije promjene koje se zbivaju zbog viših temperatura i veće količine oborina. Analizom rezultata naučnici ističu da se najhitnije mora smanjiti količina stakleničkih plinova jer postoji mala vjerovatnost da će se pronaći neko drugo rješenje.