Umjesto plodnih njiva rupe od šljunkara

U dobojskom naselju Kotorsko nekada su vrijedni poljoprivrednici na svojim poljima uzgajali kukuruz, pšenicu i druge poljoprivredne kulture, te ljeti držali stoku, a danas se nalaze ogromne rupe koje su ostale poslije eksploatacije hiljada kubika šljunka, piše Radio Slobodna Evropa.

Prema podacima Republičke uprave za inspekcijske poslove iz Banjaluke, nelegalna eksploatacija šljunka najizraženija je na području dobojske i bijeljinske regije.

Nelegalna eksploatacija bez znanja vlasnika

Vađenje šljunka iz poljoprivrednog zemljišta nije dozvoljeno bez poljoprivredne saglasnosti, odnosno pretvaranja poljoprivrednog u građevinsko zemljište objašnjavaju u Republičkoj upravi za inspekcijske poslove. Poljoprivrednicima su uništene parcele u njihovom vlasništvu.

"Uz obalu rijeke Bosne, do koje se iz Kotorskog može doći samo skelom, rijetki mještani danas obrađuju poljoprivredne parcele, koje okružuju krateri duboki desetak metara i gomile šljunka", kaže mještanin Refik Žilić. Ističe da sve uzrovljeno i da se više ne prepoznaje gdje su bile parcele.

Žilić navodi da je dio zemljišta koje je pripadalo porodici uništila firma iz obližnjeg naselja Osječani koja se bavi prodajom šljunka i betona. "Prije rata imali smo oko 40 duluma na toj strani. Kad smo se vratili u Kotorsko 2002. godine i otišli da vidimo zemlju, parcela od 11 duluma je bila izrovljena. To je bez našeg znanja uradila firma Plosko."

Preostalu površinu od četiri do pet duluma su im prodali, jer više ništa nije vrijedilo. Za prethodno uništeno zemljište nije dobio odštetu.

Nestaju obale rijeka

Mnogobrojne firme se bave eksploatacijom šljunka. U protekle dvije godine na području Doboja, Bijeljine, Trebinja, Prijedora i Banjaluke nadležni inspektori izdali su oko 200 prekršajnih naloga zbog nelegalne eksploatacije šljunka iz poljoprivrednog zemljišta. Ukupne kazne su u ovim slučajevima bile oko 200.000 maraka (oko 100.000 eura).

Šljunak se vadi i uništava zemljište skoro uz svaku rijeku. Na obalama Drine se dešava pravi ekocid. Firme koje se time bave izjavljuju da navodi građana o nezakonitom vađenju šljunka iz poljoprivrednog zemljišta nisu tačni, jer imaju koncesione dozvole ili da su to politički motivisane prijave.

Uslijed nelegalne eksploatacije šljunka devastirane su i ogromne površine poljoprivrednog zemljišta na području Zvornika gdje je firma Keso-Gradnja je kod Kozluka napravila ekološku katastrofu.

"Prekopane su stotine duluma poljoprivrednog zemljišta i izvađen šljunak, a sve pod geslom da se radi o čišćenju riječnog korita. Oni imaju koncesiju za eksploataciju šljunka, ali ne iz poljoprivrednog zemljišta", kaže Dušan Aćimović, predstavnik neformalne grupe građana "Stop nelegalnim šljunkarama na rijeci Drini".

Imovina u vlasništvu Aćimovića našla se na udaru nelegalne eksploatacije i zbog toga se uključio u borbu protiv krađe šljunka. Zbog stalnog prolaska pretovarenih kamiona na njegovoj kući su se pojavila napuknuća. Navodi da mu je bilo poznato da se radilo o firmama koje su bile u stečaju ili ugašene s blokiranim računima, a da su njihovi vlasnici su eksploataciju šljunka sprovodili kao fizička lica.