U svijetu može, ali ne i u EU - šta je sporno u pojmu probiotik?

Zastario regulatorni okvir Evropske unije stvara probleme na tržištu probioticima, izvještava Euroactiv. Iako proizvodnja i tržište rastu, zakonodavstvo spava od 2006. i blokira razvoj sektora.

Sve je veća gomila zahtjeva za prevazilaženje zastarjelih pravila. Pojedine države članice su samostalno pristupile rješavanju tog problema što povlači rizik od narušavanja jedinstvenog tržišta.

Prava eksplozija probiotičkih proizvoda

Maloprodajna vrijednost evropskog tržišta probiotika, koje uključuje proizvode od kiselog mlijeka, probiotičke jogurte i probiotičke suplemente porasla je sa 8,6 milijardi eura u 2018. na 9,4 milijarde eura u 2021. godine. Najveće povećanje zabilježeno je u online prodaji probiotičkih dodataka od 190 miliona eura.

Široko korištena definicija probiotika dolazi od stručne konsultativne grupe koju su 2001. osnovale Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO). Problem je u upotrebi samog pojma probiotici, koji se bez ograničenja koristi u cijelom svijetu, ali zbog starih zakona, ne u Evropskoj uniji.

Naime, da bi se na jednom proizvodu moglo označiti kako ima korisne efekte ili nutritivne činjenice, neophodno je da prođe naučnu procjenu Evropske agencije za sigurnost hrane (EFSA). Nijedna prijava podnesena za odobrenje termina probiotik, kao zdravstvene tvrdnje, nije dobila pozitivno mišljenje EFSA-e zbog nedostatka utvrđenih naučnih dokaza o efektima na zdravlje ljudi.

Za sada je zabranjeno koristiti zdravstvene tvrdnje o probioticima na tržištu EU. Odobrena je samo ona, koja ukazuje na prisustvo probiotika i to je živa kultura jogurta koja poboljšavaju probavu laktoze.

Potrebno izmijeniti zakon

Neophodna je revizija, a noviteti dolaze od platforme Fit for Future F4F, savjetodavnog tijela Evropske komisije koje daje mišljenja za pojednostavljenje, smanjenje opterećenja i modernizaciju postojećih zakona EU. Italija, Češka, Španija i nedavno Francuska su usvojile nacionalne smjernice. U SAD-u i Brazilu probiotici se već smatraju hranom ili sastojcima. Indija, Argentina i Tajland su usvojili posebne propise o probioticima i definicije za njih.

U nedavnom istraživanju od 8.000 potrošača u osam različitih evropskih zemalja koje je proveo 3GEM, u ime Međunarodne asocijacije za probiotike IPAEurope, 57 posto ispitanih se ne osjeća informisanim da proizvod sadrži probiotike. Oko 79 posto ispitanika bi željelo da se informiše o tome da li proizvod sadrži probiotike putem etiketa na hrani, bilo na listi sastojaka ili na ambalaži.