Pretraga tekstova
Najmanji prosjek neke države u EU je u susjednoj Hrvatskoj gdje je hektar 2020. koštao oko 3.440 €.
Cijena hektara obradivog zemljišta u Nizozemskoj iznosi gotovo 70.000 eura. Točnije, u prosjeku je, prema podacima Eurostata za 2019. godinu ona iznosila 69.632 eura. Ona je u svakoj regiji te zemlje bila iznad svih ostalih nacionalnih prosjeka u EU, a za koje je ovaj statistički ured imao informaciju.
No, kako ističu u svom izvješću, razlike unutar EU su jako velike i na nacionalnoj i na regionalnoj razini. Tako je najviša cijena zabilježena u španjolskoj regiji Kanarski otoci (120.477 €/ha) te je 58 puta veća od one u najjeftinijoj regiji Jugozapad (2.051 €/ha), koja se nalazi u Bugarskoj.
Najmanji prosjek neke države u EU je u susjednoj Hrvatskoj gdje je hektar 2020. koštao oko 3.440 €.
Ova vrsta zemljišta je u svim regijama EU-a, čijim je podacima Eurostat raspolagao, prošle godine bila skuplja od pašnjaka, a najveća je razlika u grčkom Sjevernom Egeju gdje su kupci morali platiti čak 20 puta više za njega nego za pašnjak.
Razina cijena zemljišta ovisi o nizu čimbenika, bilo da su nacionalni (zakoni), regionalni (klima, blizina mreža) i lokalizirani čimbenici produktivnosti (kvaliteta tla, nagib, drenaža i tako dalje), kao i o tržišnim silama ponuda i potražnja (uključujući utjecaj pravila stranog vlasništva).
Cijena poljoprivrednog zemljišta ovisi o mnogo čimbenika, kao što su državni zakoni, geografski (blizina urbanih centara i klima), prometni (povezanost), oni koji se odnose na produktivnost, odnosno tip tla, nagib, drenažu i drugo ili pak na odnose na tržištu, ponudu potražnju. Faktori poput navodnjavanja su ključni, jer takvi sustavi podižu vrijednost zemljišta i do šest puta.
Treba napomenuti da Eurostat nije raspolagao podacima za Belgiju, Njemačku, Cipar, Maltu, Austriju i Portugal, a podaci za Dansku, Italiju, Luksemburg i Nizozemsku odnose se na 2019. godinu.
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.