U mađarskim šumama će ispitivati vakcinu protiv afričke svinjske kuge na divljim svinjama

Istraživači iz Evropske unije planiraju da testiraju vakcinu protiv afričke svinjske kuge (ASK) na divljim svinjama. Namjeravaju postaviti mamce u hrani, a koji sadrže eksperimentalnu vakcinu protiv ASK-a, razvijenom uz sredstva EU. Cilj je imunizacija oko 300 divljih svinja u šumama Mađarske, a lokacija još nije odabrana, navodi se u saopćenju Evropske komisije. 

Međunarodna saradnja

José Manuel Sánchez-Vizcaíno, vođa istraživčkog tima i profesor za zdravlja životinja na Univerzitetu Complutense u Madridu u Španiji, navodi da smanjenje bolesti u populaciji divljih svinja znači da se neće morati vakcinisati domaće.

Ovaj eksperimentalni lijek je kreiran u okviru istraživačkog projekta pod nazivom VACDIVA, a subvencioniran je s više od 9 miliona eura iz sredstava EU, što je oko 90 posto ukupne cijene projekta. Vakcina je rezultat međunarodne saradnje laboratorija u Evropi, Africi i Kini. Očekuje se da će na tržištu biti dostupna 2024/25. godine

Širi se na zapad

Iako je ASK bezopasna za ljude, zbog te je bolesti ugrožena evropska industrija svinja vrijedna više milijardi eira. U EU ima oko 130 miliona svinja, a najveći broj je u Španiji, Njemačkoj, Francuskoj, Danskoj i Holandiji. Nakon slučajeva bolesti u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji, širi se zapadnim dijelom Unije. Zahvaćene zemlje su i Bugarska, Češka, Njemačka, Grčka, Italija, Latvija, Poljska i Rumunija.

EU je vodeći svjetski izvoznik svinjskog mesa i drugi najveći proizvođač nakon Kine. Dok se širio Europom 2023., ASK je dosad bio izvan zemalja poput Francuske, Španjolske ili Portugala. No bilo bi dovoljno da osoba koja se iskrca s broda u bilo kojoj od tih zemalja baci kontaminirani sendvič sa šunkom kojeg bi mogla pojesti divlja svinja i zaraziti se. 

Naime, infekcioni materijal se širi preko divljih i domaćih svinja, ljudi i(li) svinjskog mesa. Virus može opstati na odjeći, čizmama i gumama, kao i u proizvodima od svinjetine kao što su šunka i kobasice. Može preživjeti godinama jer mu odgovaraju niske temperature, odnosno 500 do 600 dana u smrznutom obliku, a na šunki, primjerice, 600 do 700 dana.

Detalje istraživanja pogledajte ovdje.