• Poljoprivrednici
  • 08.04.2021. 12:00

Trud poljoprivrednika i ove godine preliva se u džepove uvoznika i trgovaca?

Proizvođači gledaju da jeftinije prođu, u granicama agrotehnoloških mjera, a nagađaju kakve će biti cijene na jesen njihovim proizvodima. Uglavnom nema pravila.

Foto: Bigstockphoto/format35
  • 49
  • 22
  • 0

Pred nama je proljetna sjetva ponovo u doba pandemije, krize, nestašice... Dugoročno gledano, kako će se odraziti na domaću poljoprivredu poskupljenje sjemenskog materijala i da li će moći podnijeti sada taj "teret" bez nekih većih posljedica, razovarali smo sa Stojanom Marinkovićem, predsjednikom Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS. 

"Već je postala višegodišnja praksa - kada ratari prodaju žitarice i uljarice po normalnoj cijeni, znači da i njima nešto ostane, na proljeće naredne godine poskupi sjetveni materijal, đubriva, hemija i gorivo", kaže Marinković dodajući da se tako trud poljoprivrednika godinama preliva u džepove uvoznika i trgovaca. Tako je i ove, 2021., samo se tome mogu dodati posljedice, te se teška situacija naročito osjeti u agrarnom sektoru.

"Poljoprivrednici još vagaju koje kulture i na kojim površinama će zasijati. Gledamo da jeftinije prođemo, u granicama agrotehnoloških mjera, a nagađamo kakve će biti cijene na jesen našim proizvodima. Uglavnom nema pravila", smatra naš sagovornik.

Regres treba da iznosi 0,85 KM/litru

Prije par dana počela je i podjela regresiranog dizel goriva, ipak reakcije proizvođača su većinom negativne. Razlog predsjednik Saveza nalazi u tome što su farmeri tražili uvođenje takozvanog plavog dizela u BiH i za poljoprivredu jer isti imaju šumska gazdinstva, rudnici, željeznice i drugi. Onda bi, napominje, regresirano gorivo bilo ukinuto u Republici Srpskoj.

"Prije svega, regres bi trebao biti 0,85 KM/litru, a ne 0,50Zatim, normativi koje dobijamo kao regresiranu količinu su manji u odnosu na zemlje okruženja za 50 do 100 odsto po jedinici površine ili proizvoda".

Sjetva u doba koronavirusa: Ima li dosta sjemena, đubriva i drugog repromaterijala?

 S druge strane, naša mehanizacija je stara i troši malo više goriva nego ona novija. Nemaju svi mogućnosti kupiti nove i skupe traktore i pored subvencija ministarstva poljoprivrede.

Prema njegovim riječima, sredstva agrarnog budžeta su nedostatna u kontekstu odnosa i prekomjernog uvoza. Kada bi smo uredili spoljnotrgovinsko poslovanje u Bosni i Hercegovini, smatra, a prevashodno kad bi uveli mjere zaštite domaćih poljoprivrednih proizvoda, postojeći iznos budžeta, uz pravilnu raspodjelu, mogao bi zadovoljiti sadašnji obim naše poljoprivredne proizvodnje. Jedno bez drugog nema efekata, ocjenjuje Marinković.

BiH kao zemlja apsurda !?

Aktuelnim stanjem podjednako su pogođene sve grane poljoprivrede, ipak i tu ima razlike. Ratarska proizvodnja je u cjelosti na otvorenom polju i daleko je manje rentabilna, za razliku od povrtarske koja se kod nas sve više odvija u korist zatvorenih prostora, odnosno plastenika, smatra sagovornik Agrokluba. Ali, kako kaže, i na otvorenom polju proizvodi se na sve većim površinama, pretežno krompir, luk, kupus, lubenica. 

Generalno, prekomjeran uvoz i niska otkupna cijena ugrožavaju na svoj način svaki od pomenutih uzgoja. U tome i poljoprivredni proizvođači, ali i eminentni svjetski stručnjaci u oblasti agroekonomije, vide najveći problem domaćeg agrara. "To, uz očigledan nerad nadležnih institucija u našoj zemlji i elementarno nepoznavanje materije u agronomiji pojedinih ministara u Savjetu ministara BiH, neminovno vodi poljoprivredu Bosne i Hercegopvine do konačnog sloma", upozorava on.

Farmeri u RS će smjeti proizvoditi GMO soju?

Smatra da još jedan primjer u kojem je BiH zemlja apsurda jesu GMO proizvodi. "Naime, u RS nije dozvoljen uzgoj GMO usjeva (najviše soje), a dozvoljen je uvoz stočne hrane koja sadržava genetski modifikovane komponente u svom sastavu, kao i druge dodatke za ishranu stoke u kojima može biti tragova GMO", objašnjava nam, dodajući da takođe u ogromnim količinama uvozimo meso i mesne prerađevine iz zemalja u kojima je dozvoljeno hranjenje životinja GMO kulturama.

"Mi smo tražili da se ili dozvoli sjetva ovih usjeva ili zabrani uvoz svega što ima GMO u sebi. Kao što vidimo, nadležni ovom problemu pristupaju vrlo selektivno i gle čuda - opet na štetu nas seljaka. Previše koincidencija da bi bile slučajne", zaključuje Marinković.  


Tagovi

Poljoprivredna proizvodnja Stojan Marinković Regresirano gorivo Agrarni budžet Stara mehanizacija Prekomjerni uvoz GMO proizvodi


Autor

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Vrijeme je da pripremite plemke vinove loze.Ovako pripremljene stavljaju se u riječni pijesak ili u hladnjaće,do proljeća,kada je vrijeme za kalemljenje.