Treba stimulisati građane da sami proizvode hranu

Glad nema oči, kaže izreka. A glad, zbog virusa korona i sve izvjesnijeg, još intenzivnijeg zatvaranja granica, može da nastupi na jesen ove godine i u Banjaluci.

"Zato smo i pokrenuli inicijativu, da na slobodnim gradskim površinama zainteresovani građani posiju i posade što više povrća i žitarica. Mislim da je ovo trenutak kada trebamo da pokušamo napraviti promjene i veliki zaokret u pravcu pokretanja proizvodnje vlastite hrane", kaže Milka Tamamović, jedan od inicijatora ove ideje i poznati proizvođač zdrave hrane u opštini Banjaluka.

Ne proizvodimo dovoljno za vlastite potrebe

U Banjaluci je, u okviru mjera borbe protiv širenja virusa korona, zabranjen javni prevoz što bi dodatno trebalo da stimuliše građane da se udružuju i sami proizvode hranu.

Niko ne zna koliko će trajati epidemija i već sad mora da se vodi računa o tome da li će se na jesen imati dovoljno zaliha domaće hrane. Inače, Republika Srpska ne proizvodi dovoljno hrane za domaće potrebe, odnosno, proizvođači koji su u Registru poljoprivrednih gazdinstava ne obrađuju dovoljno zemljišta zbog čega je od velike važnosti obrada svih raspoloživih poljoprivrednih površina, što su nedavno zamolili i najuticajniji političari ovog entiteta.

"Zalihe se brzo troše, a Evropa svoje rezerve čuva samo za svoje potrebe i pitanje je šta će biti sa nama. Uz relativno mala sredstva možemo osigurati dobar dio potrebne hrane gradu. Ne smijemo dozvoliti da zavlada glad", ističe Tamamović.

Očekuje se i pomoć nadležnih institucija

Prema njenim riječima, Poljoprivredna škola u Banjaluci voljna je da ustupi dio svojih obradivih površina, kao i dio sadnog materijala građanima u mjesnim zajednicama. Od ostalih institucija tražiće se pomoć u prvoj osnovnoj obradi zemlje kako bi se raspoloživo tlo u najbližoj okolini grada posijalo do 15. maja. Građani bi proizvodili za svoje potrebe, ali sa obavezom da višak proizvoda stave na raspolaganje tržištu.

Banjalučani na nekada zapuštenom gradskom zemljištu danas uzgajaju bio povrće

Isto tako, izazov će da bude pokretanje gazdinstava u seoskim poručjima koja nisu u Registru poljoprivrednih gazdinstava i koja ne ostvaruju podsticaje sa republičkog i gradskog nivoa. Inicijativom će biti predloženo da se takvim, zainteresovanim gazdinstvima, dodijele stimulansi u vidu mikro kredita (bez mikrokreditnih društva ili banaka), bez kamata, koje bi, u cjelosti, vraćali kroz prodate viškove, bez poreskih opterećenja, što je dovoljno dug period da se trajno opredijele za proizvodnju hrane.

Povećana aktivnost stanovnika seoskih područja

U akciju se uključio i Centar za razvoj i unapređenje sela Banjaluka koji će posredstvom medija pokušati da aktivira građane da proizvode više hrane jer zasijane površine, u jesenjoj i površine koje će biti posijane u proljećnoj sjetvi, neće biti dovoljne za potrebe stanovništva Banjaluke.

Direktor Centra Draško Ilić kaže da je primjetna povećana aktivnost seoskog stanovništva na uređenju poljoprivrednih površina i da bi trebalo napraviti promjene u raspodjeli sredstava za razvoj poljoprivrede i sela. "Vjerovatno će se ići na nabavku sjemena ratarskih i povrtarskih usjeva, nabavku zaštitnih sredstava, goriva, mineralnih đubriva i finansijskih sredstava poljoprivrednicima za obavljanje aktivnosti u ovoj godini, a uključićemo i stručnjake iz svih oblasti", rekao je Ilić.

Banjaluka ovako slijedi primjer Cazina, gdje je ovaj grad objavio poziv svim zainteresivanim građanima da se uključe u program podrške za proizvodnju hrane na svim raspoloživim površinama.