Traktori sve češće bez kabina: "I obični se može pretvoriti u robota"

Napredne tehnologije se sada oslanjaju na preciznu i pametnu poljoprivredu, koje su povezane. I novija mehanizacija više ne ide bez GPS-a ili GIS-a, zahvaljujući kojima možemo da navodimo traktore i mašine u realnom vremenu.

Pametna poljoprivreda je, prema riječima prof. dr Nermina Rakite sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu, bazirana na tome da se u skupi ogroman broj podataka, zahvaljujući velikom broju senzora. Oni se pretvaraju u informacije, a informacije u znanje.

"Tu dolazimo do vještačke inteligencije koja može na vrijeme da reaguje i da spriječi neke neželjene posljedice", kaže profesor, dodavši i kako se nameće pitanje iz kojeg razloga čitav svijet prelazi na preciznu poljoprivredu?! Brojni su benefiti, a neki od njih su ušteda radnih sredstava, radnih mašina i vremena, veći prinos i slično.

Mašine za hobiste i profesionalce

Digitalizacija podataka, kako navodi, u budućnosti će donijeti i digitalnu deklaraciju proizvoda, tako da, na primjer skeniranjem bar koda možete dobiti sve informacije kako je neko nešto proizveo, a sve sa tendencijom je da proizvodimo sigurnu hranu. Prema načelima precizne poljoprivredne proizvodnje, kako dodaje, prvo što moramo da znamo jesu podaci, digitalne karte zemljišta, na kojima se vidi koliko je ono obogaćeno hemijskim elementima.

Više od polovine primijenjenog hraniva ostaje neiskorišteno, znate li za strategiju 4R?

"Ne može mašina i rasipač raditi bez satelitske navigacije, a onda kada se nađemo na tom mjestu da znamo da li ide tzv. varijabilna doza gnojidbe, zaštite biljaka itd. Sljedeći korak su kombajni koji su opremljeni senzorima koji mogu da naprave kartu prijenosa iz koje se pravi analiza, koliko je izneseno materija", dodaje prof. Rakita.

Govoreći o automatskom navođenju poljoprivrednih mašina, ističe kako su odavno poznate osnove kako ona treba da izgledaju - da budu lagane za rukovanje, da nisu skupe i da se mogu prilagoditi brzini kretanja.

"Tendencija posljednjih pet, šest godina je i razvijanje robota, raznih vrsta – za berbu jagoda, za plijevljenje, obradu zemljišta. Velike korporacije također izbacuju traktore koji uopće nemaju kabine to su autonomna vozila koja programirate. CNC mašine za upotrebu u vrtovima ili zaštićenim prostorima, koja su i za hobiste i za profesionalce, postavljaju se ramovi na kojima se ona kreće, a vi je putem telefona programirate da posije. Tako se na 12 kvadrata u urbanom vrtu može ostvariti proizvodnja za četveročlanu porodicu", pojašnjava profesor, dodavši kako su to sve pravci u kojima ide poljoprivreda.

Naravno, kako kaže, postoje i opasnosti koje mogu dovesti do grešaka, stoga se mašine moraju nadzirati, ali i znati upravljati njima. Slike koje prave sateliti i dronovi ne vrijede ukoliko iz njih ne znate izvući podatke.

Obični traktor pretvorite u robot

Kada je riječ o automatskom upravljanju traktorima, prof. Rakita navodi kako se i obični traktor može pretvoriti u robota.

"Kupite opremu koja je 15-20 hiljada KM, koja se može ugraditi na traktor - 8 GPS antena, žiroskop, električni volan ili zamijenite obični sa novim koji u sebi ima električni motor. Imate softver, kompjuter koji dobijete u traktoru i kada programirate ona može biti preciznija od rukovaoca traktorom", kaže profesor istakavši da nove mašine bez vozača postižu idealnu preciznost redova zahvaljujući preciznoj upotrebi senzora.

Kubota predstavila autonomnu prskalicu KFast i inovaciju u zaštiti biljaka UV tehnologijom

Sada se, dodaju, razvijaju i noviji senzori za zaštitu biljaka, s ciljem da se što manje šteti okolini. Napravljen je čitav niz senzora koji mogu na primjer kod ratarskih prskalica da prepoznaju korove na osnovu slike.

U svijetu se koriste i skeneri koji se, prikopčaju na traktor i u realnom vremenu daju podatke, na primjer o odnosu fosfora, kalija i drugih elemenata po kvadratnom metru.

Profesor Rakita je predavanje "Napredne tehnike poljoprivredne mehanizacije za održive sisteme biljne proizvodnje" održao u okviru prezentacije projekta "Pametni sistemi u poljoprivredi - odgovori izazovima 21. stoljeća", kroz koji je Poljoprivredno-prehrambeni fakultet u Sarajevu nabavio savremenu opremu koja će biti iskorištena na njihovim oglednim usjevima. Istakao je, kako kompjuter koji su oni dobili, a koji nije skup, može da se postavi u kabinu traktora i upravlja bilo kojom prskalicom.

^{Naslovna fotografija: Shuterrstock/Suwin66/Selma Mujić}