Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Švicarska poljoprivreda
  • 02.12.2022. 12:00

Švicarska ima kravu za "ambasadora" - poznata je po siru, ali i vinogradima

Šta pored mliječnog govedarstva najviše proizvode farmeri narednog protivnika Srbije na Svjetskom prvenstvu?

Foto: Ilustracija
  • 49
  • 6
  • 0

Otprilike trećina površine Švicarske se koristi za poljoprivredu, tačnije 37 posto, a trećina od te trećine se nalazi u centralnom dijelu zemlje. Zemljište, teren i klima ne pogoduju mnogo poljoprivredi. Livade i pašnjaci čine najveći dio poljoprivrednog zemljišta, ali zastupljeni su još i voće, povrće i vinogradi, dok se od ratarskih kultura najviše uzgajaju žitarice. Biljni proizvodi ove zemlje čine 47 posto vrijednosti proizvodnje poljoprivrednih dobara, mliječni proizvodi 27 posto i ostali proizvodi životinjskog porekla 26 posto. 

Poslije Drugog svjetskog rata poljoprivreda je izgubila svoju težinu u ekonomiji i da bi zaštitila poljoprivrednike, Vlada je razvila složen sistem zaštite koji ograničava uvoz poljoprivrednih proizvoda, posebno mliječnih i žitarica. Kako bi ostala samoodrživa uveli su i visoke uvozne carine i ograničili količinu uvozne robe, za većinu proizvoda koji se proizvode u zemlji.

Njihov identitet - mliječno govedarstvo

Većina farmi je fokusirana na stočarstvo, gdje dominira mliječno govedarstvo i obično su to manje porodične farme, ali ima i svinja, ovaca, konja i živine. Nije kao u Indiji, ali na neki drugi, manje radikalniji i religiozniji način, krava je sveta životinja i u Švicarskoj. Može da se vidi na raznim fotografijama kao dio njihovog pejzaža, suvenirnicama, kao igračke, na reklamama. Kako i ne bi, kada je Švicarska dom za skoro 1,4 miliona goveda, uključujući 700.000 krava i isto toliko teladi, bikova i junadi. Na izložbi "Bestyally Swiss" Švicarski nacionalni muzej je 2018. godine u Cirihu predstavio kravu kao jednog od četiri "ambasadora" iz životinjskog svijeta, pored psa, mrmota i kozoroga, kao predstavnike državnog identiteta.

Švicarska dom za skoro 1,4 miliona goveda (Foto: Depositphoto/branex)

Danas većina njihovih rasa goveda pripada dvjema rasama, pjegavom crvenom simentalcu (46 posto) i braon alpskom ili švicarskom braon (41 posto). Uzgoj stoke se praktikuje u cijeloj zemlji, ali je posebno istaknut u Maitlendu i u alpskim predjelima odakle dolaze proizvodi od mlijeka i stočarstva koji se izvoze širom Evrope i koji iznose više od dvije trećine ukupne poljoprivredne proizvodnje. Tu se prije svega misli na mlijeko, puter, sir, jogurt i mlijeko za čokoladu.

Emental je najpopularniji švicarski mliječni proizvod, a pored tog žutog sira sa karakterističnim rupicama koji je poznat po tome što fermentiše nekoliko mjeseci prije nego što postane jestiv, treba spomenuti i Monašku glavu, Grijer, Apenceler i Sbrinz. 

Ratarstvo i povrtarstvo slabo zastupljeni

"Prošarani" reljef im ne dozvoljava poljoprivredu velikih razmjera, pa je umjesto toga na malim površinama raznovrstan asortiman usjeva koji se gaji. Ratarstvo je slabo zastupljeno, a od žitarica uglavnom proizvode pšenicu i ječam, a drugih usjeva šećernu repu i krompir. Do nedavno najviša alpska žitna polja ležala su iznad Cermata na nadmorskoj visini od 2.100 metara.

Povrće čini mali procenat uzgajanih kultura, a mrkva je, uz paradajz najpopularnija. Mrkve u ovoj zemlji ima tokom cijele godine, pa se zbog toga malo uvozi. Paradajza se pojede godišnje oko sedam kilograma po glavi stanovnika, a posljednjih godina je ova zemlja doživjela pravi procvat čeri paradajza i od 2010. se skoro udvostručila proizvodnja tog povrća.

Od voća je jabuka broj jedan

Što se voća tiče najviše su zastupljene jabuke, a godišnje Švicarci pojedu oko 16 kilograma ovog voća po glavi stanovnika. Proizvođači uzgajaju mnogo različitih vrsta jabuka, a najpopularnije su "Gala", "Golden Delicious" and "Braeburn". Savremena skladišta omogućavaju im da one budu dostupne tokom cijele godine.

Od voća, najviše su zastupljene jabuke (Foto: Depositphoto/PantherMediaSeller)

Kruške su kod njih također popularno voće, a najviše uzgajaju sorte "Kaiser Alexander", "Williams", "Gute Luise" i "Conference" i dostupne su im od avgusta pa do proljeća. Opština Vale je poznata po kajsijama i iz ovog dijela zemlje dolazi oko 97 posto ovog voća. Koriste ih za glavna jela, deserte, džem, ali je popularna i rakija Abrikotin.

Zapadni dio bogat vinogradima

Pored voća, velike površine zauzima i grožđe, od kojeg se na godišnjem nivou proizvede oko 124 miliona litara vina. Iako ne izlazi na more, Švicarska kao komšijska Njemačka, Italija ili Francuska, proizvodi vrhunska vina, ravnomjerno podijeljena na crna i bijela. Pored poznatih sorti grožđa kao što su merlo ili pino noar, imaju i neobične usjeve samo u Alpima, dok je srce vinske zemlje frankofonski zapad.

Francuski dio Švicarske, odnosno dio sa francuskim govornim područjem proizvodi najveći udio lokalnih vina, oko 70 posto. Dva najvažnija regiona su Vale, poznat po suhoj i sunčanoj klimi sa naletima toplog vjetra u jesen, što ga čini pogodnim za kasnozrele sorte grožđa i Vaud, gdje vinograde koji gledaju na Ženevsko jezero održavaju uglavnom mali farmeri. Kažu da sunce tu tri puta obasjava vinograde: direktno na samu lozu, na jezero koje reflektuje svjetlost i toplotu i na kamene zidove koji oslobađaju toplotu noću.

Organska hrana u povoju 

Njihovo organsko tržište se isto dinamično razvija. Promet organskih proizvoda se procjenjuje na 780 miliona eura, odnosno dva posto cjelokupnog švicarskog tržišta hrane. Po površini najznačajnije kulture koje se gaje su hljebne i krmne žitarice, zatim povrće i krompir. Glavni organski proizvodi životinjskog porijekla su mlijeko, meso i proizvodi od jaja, mesa i mlijeka. Organski proizvodi se uzgajaju na privatnim porodičnim gazdinstvima , čija je prosječna veličina oko 16 hektara.

Pluća centralne Evrope

Šume, koje čine oko jedne trećine ukupne površine zemlje, imaju veliki ekološki značaj pa je i donijet zakon o pošumljavanju, u kom je zabranjeno smanjivanje šumskih površina. Stanište su velikog broja divljih životinja, pečuraka, a od drveća su najzastupljeniji četinari kojih ima 67 posto. Od 180 zemalja, Švicarska se trenutno nalazi na devetom mjestu na EPI listi (Indeks zaštite životne sredine) sa indeksom 65.90 od 100.

Kad smo kod ekologije, stadion na kome će se susreti Švicarska sa srbijanskim timom u Dohi nosi naziv 974 i predstavlja privremeni objekat napravljen od 974 transportna kontejnera, koji će se nakon Svjetskog prvenstva demontirati i donirati drugim nerazvijenim zemljama kao pomoć. To je prvi privremeni objekat u historiji Svjetskih prvenstava, ocijenjen je sa četiri zvjezdice od strane Globalnog sistema za procjenu održivosti, a koncept stadiona pored toga što je 974 pozivni broj za Katar je i zbog znaka poštovanja prema industrijskoj historiji lokacije.

Švicarska je bila domaćin na Svjetskom prvenstvu 1954. i 2008. godine zajedno sa Austrijom. Najbolji plasman im je četvrtfinale, do kog su stigli u tri navrata. Selektor im je Murat Jakin koji je naslijedio Vladimira Petkovića prošle godine, a kapiten reprezentacije je Granit Džaka, koji je i najzvučnije ime uz Šaćirija, Akanjija, Zakarije i Embola.

Jedna poslovica kaže: "Čovjek sa jednim satom zna koliko je sati, a čovjek sa dva nikada nije siguran". Komšije neće tražiti nikakvo značenje u ovome, nego se nadaju da će i zemlja satova biti nesigurna, bar na tih 90 minuta i da će Piksijeva ekipa uspjeti da slavi i da se kvalifikuje u narednu fazu Svjetskog prvenstva.


Tagovi

Švajcarska Pašnjaci Abrikotin Vinogradi u Švajcarskoj Organska hrana Šume Švajcarske Stadion 974 Svjetsko prvenstvo Srbija Švicarska Utakmica Katar Mliječno govedarstvo


Autor

Đorđe Lalić

Više [+]

Zaljubljenik u poljoprivrednu mehanizaciju i pionir agrarnog novinarstva