Kao i ostatak Evrope, i naša regija pogođena je klimatskim promjenama. Toplotni valovi i sušni periodi sigurno će smanjiti prinose i otežati ishranu stoke.
U zemljama Zapadnog Balkana u toku je realizacija projekta EU4green. Riječ je o mjerama koje će se preduzeti za održivo korišćenje voda u poljoprivredi (Measures for sustainable water use in agriculture on the field). Projekat realizuje austrijska organizacija za razvoj, finansira ga Evropska unija, a trajaće do kraja godine.
U projekat su uključene Bosna i Hercegovina, Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija i Crna Gora. Posljednja radionica održana je u Podgorici, uz prisustvo eksperata za zemljište i vodosnabdjevanje iz zemalja učesnica projekta.
Kao i ostatak Evrope, i ova regija pogođena je klimatskim promjenama. Najozbiljnije promjene ogledaju se u rastu temperatura, promjenama u padavinama, u vidu neravnomjerne raspodjele padavina i produženim periodima sušnog vremena.
Farmeri su najviše pogođeni sušom i nedostatkom vode. Klimatske promjene dovešće do regionalnih i sezonskih nedostataka vode, dok će visoke temperature i duži vegetativni periodi povećati zahtjeve biljaka za vodom, čulo se na radionici. Toplotni valovi i sušni periodi sigurno će smanjiti prinose i otežati ishranu stoke.
Sve ovo natjeraće proizvođače da se prilagode i donesu mjere koje će im omogućiti prilagođavanje i otpornost na posljedice klimatskih promjena. Najvažnija mjera biće zadržavanje vode i njeno korišćenje tokom dugih sušnih perioda.
Učesnici projekta pripremili su set mjera koji će biti dostavljen nadležnim institucijama i farmerima. Među njima se ističu mjere za zadržavanje vlažnosti zemljišta u zoni korijenovog sistema biljaka, ozelenjavanje puteva oticanja voda s parcela, povećanje nivoa podzemnih voda pomoću sadnje drveća u zonama oko parcela, sadnja međuusjeva i pokrovnih biljaka u periodu između berbe jednih i sjetve/sadnje drugih biljaka.
Takođe je potrebno da se radi na uvođenju sorti koje su otpornije na sušu, rotirati biljke, malčiranje parcela ostavljanjem ostataka biljaka nakon žetve ili berbe i povećati upotrebu organskih đubriva (stajnjak, kompost, peletirana organska đubriva).
Potreban hitan odgovor na posljedice klimatskih promjena: Koje su slabosti BiH?
Proizvođačima u zemljama Zapadnog Balkana preporučuje se da svako bude odgovoran za svoje parcele što se tiče navodnjavanja. Prema podacima, 60% farmera za navodnjavanje koriste podzemne vode, a 40%, površinske vode. Taj odnos trebalo bi da se promijeni u korist korišćenja površinskih voda, ali u vidu njihovog dužeg zadržavanja i kvalitetnije upotrebe tokom sezone.
Tagovi
Autor
Farmeri zabranili lovcima pristup posjedima: Nisu štitili naše usjeve od divljih svinja
Farmer iz Glamoča u pola noći uhvatio lopove: Visočani pokušali ukrasti krave
Para nema, pa ni popisa poljoprivrede: Ko "lovi u mutnom"?
Milena Erceg treći put donijela nagrade u BiH: "Muž je rekao da ostavim krave"
Agritechnica 2025: Nova era traktora fokus stavlja na alternativna goriva i elektrifikaciju
Tako se to radi: Ova općina "pogurat" će svoje proizvođače autohtonih proizvoda
Na njivi šareno, u voćnjaku pusto: Prosjek slab, rod još slabiji
Novi Fendt 800 Vario Gen5: Više snage i učinkovitosti, manje troškova
