Suša u Crnoj Gori: Zbog nedostatka hrane, stoku će morati slati u klaonice

Crna Gora se, poput mnogih južnoeuropskih zemalja bori s nezapamećenom sušom i visokim temperaturama. Budimir Mugoša, poljoprivrednik i inženjer agronomije te nekadašnji ministar poljoprivrede u Vladi te zemlje rekao je za RSE da 35 godina ne pamti ovakvu poljoprivrednu sezonu. 

Ekstremni vremenski uvjeti koji traju puna tri mjeseca prepolovili su usjeve zbog čega su cijene kabaste stočne hrane značajno uvećane.

Urod sijena je u nekim mjestima slabiji za dvije trećine, a sve prati i veliki rast cijena žitarica i koncentrirane stočne hrane. 

"Bez ozbiljne intervencije države stočari će biti prinuđeni da svoja stada, nebitno radi li se o kravama, ovcama ili kozama, pošalju u klaonice i ugase proizvodnju ili da je značajno reduciraju", izjavio je Milko Živković, predsjednik Udruženja stočara sa sjevera Crne Gore. 

Skupa i uvozna hrana

Zbog lošije kvalitete kabaste hrane stoka daje manje mlijeka što umnogome utječe na zaradu stočara koja se, kako kaže Živković, sada svela na minimum ili su proizvođači na pozitivnoj nuli. 

Problem nije samo suša u toj, nego i okolnim zemljama iz kojih inače nabavljaju hranu za stoku. "U Srbiji, gdje nabavljamo žitarice, koje se koriste za proizvodnju koncentrirane stočne hrane, prinosi će drastično podbaciti. Balkanske države nemaju sustave za navodnjavanje i prepušteni su milostima prirode. Posljedice će biti značajne", komentira Mugoša.

Razmjere suše u Republici Srpskoj biće poznate u jesen

Osim žitarica, pogođene su i povrtne kulture zbog čega cijene idu u nebo. Tako ondje kilogram paprike košta dva eura, rajčice sa svoga područja gotovo da i nemaju, zbog čega uvoze onu skupu, iz Srbije, čija cijena ide također do dva eura. 

Crnogorski su farmeri razočarani i odnosom vlasti prema poljoprivredi. Naime, ondje je budžet za agrar usvojen tek početkom srpnja zbog čega su prosvjedovali i na ulicama. Problemi će sigurno biti potencirani vremenskim neprilikama kojima se još ne nazire kraja. 

Drugi najtopliji srpanj

Treba napomenuti da je deficit oborina, prema izjavama meteorologa, u toj zemlji u lipnju bio blizu 90 posto, a u srpnju gotovo 50 posto. 

Prema podacima iz Copernicus službe za klimatske promjene, ovogodišnji je srpanj pridružen prošlogodišnjem kao treći najtopliji srpanj na svijetu. Bio je manje od 0,1°C hladniji od onoga 2019. i 2016. godine. Istovremeno to je drugi najtopliji srpanj zabilježen u Europi.

Ove su se godine u tom mjesecu toplinski valovi događali na područjima od Baltika do istočnog Sredozemlja, ali je zapadna Sjeverna Amerika nastavila doživljavati abnormalno visoke temperature, a dijelovi Dalekog istoka također su bili znatno iznad prosjeka.