Suša i dezertifikacija bi do 2050. mogle pogoditi tri četvrtine svjetske populacije

Kako bi upozorili stanovništvo na sve veći problem degradacije zemljišta, Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 1995. godine proglasila 17. juni Svjetskim danom borbe protiv dezertifikacije i suše, kada je predstavljena i Konvencija UN-a za njihovo suzbijanje u najpogođenijim zemljama.

Španija je domaćin 2022.

Ove godine svjetsko obilježavanje Dana borbe protiv dezertifikacije i suše održava se u Madridu, u zemlji koja se s tom pojavom bori već godinama. Tamošnja Vlada prednjači u rješavanju ovih pitanja i ima najbolju praksu za razmjenu.

Teresa Ribera Rodríguez, potpredsjednica Vlade Španije i ministrica za ekološku tranziciju i demografske izazove, izjavila je: "Suša nije samo odsustvo kiše, često je podstaknuta degradacijom zemljišta i klimatskim promjenama". Napomenula je da samo zajedno možemo prevladati razorne posljedice na ljude i prirodu širom svijeta i početi se pripremati sada da zaštitimo našu budućnost.

Prijetnja planeti Zemlji

Dezertifikacija (opustinjavanje), degradacija zemljišta i suša postali su ozbiljna prijetnja cjelokupnom životu na planeti Zemlji. Ljudske zajednice ostaju bez osnovnih uslov za život. Hrana, voda, finansijski izvori i životni prostor nestaju pred ovim pojavama.

Od 2000. godine njihova učestalost i jačina povećala se za 29 posto. Do 2050. godine mogle bi pogoditi tri četvrtine svjetske populacije.

"Nestašica hrane i vode, kao i šumski požari uzrokovani teškom sušom, pojačali su se posljednjih godina", rekao je Ibrahim Thiaw, izvršni sekretar UNCCD-a dodajući da sve to ukazuje na neizvjesnu budućnost svijeta.

Suša je pritajena globalna kriza koja bi mogla postati sljedeća pandemija?

U prošlom stoljeću zbog nje je više od 10 milion ljudi izgubilo život, a ekonomska šteta širom svijeta iznosila je nekoliko desetina milijardi dolara. Na Afriku otpada samo 44 posto ovih pojava, a najviše je pogođena podsaharska Afrika.

Evropa je u 20. stoljeću imala 45 velikih suša koje su zadesile milione ljudi i nanijele štetu veću od 27,8 milijardi dolara ekonomskog gubitka. Tada su nastradale Španija, Portugal, južni dio Francuske, dio Njemačke, zemlje Balkana, Grčka, Bugarska.

No, najviše ih je bilo u Aziji. Područje Afganistana, Pakistana, Iraka, Irana i drugih zemalja u regionu je izloženo dramatičnim sušama.