Strategija predviđa povećanje zasijanih površina pod pšenicom i kukuruzom

Modernizacija poljoprivrednog sektora poticanjem i razmjenom znanja, inovacija i digitalizacije u poljoprivredi i ruralnim područjima te njihova promocija, glavni su strateški ciljevi i prioriteti u Federaciji BiH. Barem je tako navedeno u Nacrtu strategije koji obuhvata prošlu godinu, a trebala bi da važi za ovu i narednih pet, ali tek kada se donese i usvoji. 

Iako zvuči kao nesuvislo, zaista je tako. Federalno ministarstvo poljoprivrede je objavilo drugi dio nacrta Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja za period 2021. – 2027. godina, u kojem je kao prvi strateški cilj navedeno poticanje pametnog sektora poljoprivrede. 

"Potrebno je osigurati uravnoteženiju raspodjelu podrške u koristi malih i srednjih poljoprivrednika kao dodatnu podršku dohotku za održivost", stoji pored ostalog u ciljevima i prioritetima, gdje se navodi i jačanje tržišne orijentiranosti povećanjem konkurentnosti, uključujući stavljanje većeg naglaska na istraživanje, tehnologiju i digitalizaciju. 

Strategija predviđa i značajne izmjene u trendu proizvodnje ratarskih kultura u FBiH, radi osiguranja dovoljnih količina prehrambenih proizvoda, prije svega strateških poput pšenice i kukuruza. Promjene trebaju ići u dva pravca povećanje zasijanih površina na račun neobrađenih oraničnih površina i povećanje prinosa na postojećim površinama.

Podizanje nivoa proizvodnje

Povećanje prinosa pšenice, kako je navedeno, moguće je postići kroz izbor odgovarajućeg sortimenta spram područja sjetve i modernizacijom agrotehničkih mjera, za što je ujedno potrebno osigurati efikasnu savjetodavnu službu. Povećanje snabdjevenosti pšenicom iz domaće proizvodnje potrebno je podići na znatno veći nivo (barem 40-50% potreba s dosadašnjih 10-15%) što je moguće ostvariti povećanjem zasijanih površina ovom kulturom s dosadašnjih prosječnih 20.000 ha na nivo od barem 40.000 ha.

Zbog strateškog značaja pšenice bit će potrebna i dodatna podrška direktnim plaćanjima u narednom periodu izdvajanjem većih iznosa za kategorije proizvođača koji obrađuju veće površine i ostvaruju veće prinose (zasijane površine veličine od 5- 50 ha, uz prosječan prinos preko 4.000 kg/ha).

I u slučaju kukuruza (zrno), navodi se kako je neophodno povećati zasijane površine i prinose. Unapređenje proizvodnje treba posmatrati i u kontekstu povećanja stočnog fonda, odnosno potrebe uvozne zavisnosti o stočnoj hrani.

"Povećanje snabdjevenosti kukuruzom iz domaće proizvodnje potrebno je podići na znatno veći nivo što je moguće ostvariti povećanjem zasijanih površina ovom kulturom s dosadašnjih prosječnih 47.0.000 ha na nivo od 67.000 ha. Kao i kod pšenice, zbog strateške važnosti kukuruza, potrebno je obezbIjediti dodatnu podršku direktnim plaćanjem po ha kako bi se proizvodnja ove kulture povećala", stoji u dokumentu.

Situaciona analiza je pokazala da je proizvodnja krmnog bilja i korištenje prirodnih livada i pašnjaka za ishranu stoke nedovoljna i neadekvatna, pogotovo kada se govori o prinosima. Da bi se promijenila dosadašnja praksa bit će potrebne značajnije intervencije kroz politiku direktnih plaćanja i proširenju liste podrške dohotku poljoprivrednim proizvođačima kao što je podrška oranicama zasijanim travno-djetelinskim smjesama, politiku ruralnog razvoja i materijalnim ulaganjima u opremu i tehniku (uključujući navodnjavanje), ali i kroz mjere politike saradnje i osiguravanja većeg prisustva savjetodavnog rada.

Proizvodnja povrća

S obzirom na klimatske uvjete i neiskorištene zemljišne oranične resurse i proizvodnja povrća traži ozbiljnije promjene. Osim intenziviranja i povećanja zasijanih površina za barem 50% (s prosječnih sadašnjih 40.000 ha na 60.000 ha u 2027. godini) jedan od prioriteta je i poboljšanje marketinga.

Ovdje se posebno ističe važnost unapređenja proizvodnje krompira, koji je u prethodnom periodu bio na veoma niskom nivou, dok je sjemenska proizvodnja ove kulture skoro pa ugašena. 

"Kada govorimo o proizvodnji povrća, svi subjekti u lancu bit će dužni dosljedno provoditi odredbe koje se odnose na minimalne standarde kvalitete poljoprivrednih proizvoda i poštivati zakonske odredbe za regulaciju tržišta, posebno u području ugovorne proizvodnje. Jedno od prioritetnih područja bit će primjena savremenih agrotehničkih rješenja", navodi se u nacrtu strategije. 

Voće i grožđe

Područje Federacije BiH karakterišu brojne komparativne prednosti kada se govori o proizvodnji voća i grožđa. Povoljnost klimatskih uslova, tradicija voćarsko-vinogradarske proizvodnje te povoljan geostrateški položaj i blizina EU tržišta samo su neke od njih. 

Međutim, ovaj podsektor ima i niz slabosti koje ga čine nedovoljno konkurentnim i vitalnim za osvajanje novih tržišta kao što su nepovoljna struktura veličine poljoprivrednih gazdinstava, nedovoljan transfer potrebnih znanja o novim tehnologijama do proizvođača (posebno u sektoru voćarstva) te izostanak aktivnosti za promjene i rješavanje nastalih proizvodnih i marketinških problema.

Modernizacija sektora proizvodnje voća i maslina treba ići u pravcu uvođenja novog sortimenta na odgovarajućim podlogama, stabilnijim u kontekstu rodnosti, adekvatnih uzgojnih oblika, sistema gustog uzgoja i ostalih tehničko-tehnoloških dostignuća čiji akcenat treba biti na zaštiti od bolesti i štetočina, mehaniziranoj berbi, navodnjavanju i uvođenju sistema protivgradne zaštite.

Kada se govori o vinogradarstvu, naglasak će biti na zadržavanju autohtonih sorti (žilavka, blatina i trnjak) i introduciranim sortama rane i srednje kasne epohe dozrijevanja, kao i hibridnim sortama pogodnim za integralni i ekološki uzgoj. 

Kompletan drugi dio nacrta Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja za period 2021. – 2027. godina, možete pročitati u dokumentu ispod ovog teksta. Svoje eventualne komentare i primjedbe možete dostaviti na predviđenom obrascu do 27. aprila ove godine na email: info@fmpvs.gov.ba.