Na Siciliji poštena kiša nije pala godinu i pol dana. Korištenje vode ograničeno je za stanovnike i poljoprivredu. Stoka žedna, usjevi propadaju, ali se u hotelima nedostatak vode ne primjećuje
Za područje Mediterana uobičajeno je duže sušno razdoblje, no ova godina će na Siciliji biti zapamćena kao ekstermna.
Prema podacima Instituta za atmosferu i klimu (Isac Cnr), prvih sedam mjeseci ove godine ovdje je zabilježena temperatura 1,55 stepeni viša od prosjeka od 1880. godine do danas, s vrhuncem od 1,72 stepena upravo na jugu.
Poštena kiša ovdje nije pala više od godinu dana. Korištenje vode za stanovnike je ograničeno, a kako navodi Tagesschaue, pojedini su stočari primorani klati stoku jer daje upola manje mlijeka i gubi na težini.
Jedan od farmera, Luca Cammarata ima oko 300 koza, a ovoga je mjeseca zaklao njih gotovo 30. Nema dovoljno vode zbog čega mora smanjiti stado. Proizvodnja mlijeka je uopla manja. "Ali problem nije proizvodnja. Problem je održati životinje na životu", ističe Cammarata koji iako ima bazene za skupljanje kišnice, od njih nema nikakve koristi jer su oni - suhi. Kaže da se takvo što nikada nije dogodilo, da godinu i po dana nije bilo dugotrajnije kiše.
Talijanski institut za klimatska istraživanja CNR izračunao je da trenutno vlada ekstremna suša na više od 70 posto Sicilije. Razlog su klimatske promjene, kaže Antonello Pasini pojasnivši da je Azorska anticiklona nekada je bila svojevrsna zaštita od vrućeg zraka iz Sahare. No, to se danas promijenilo pa znatno toplija saharska klima postaje sve dominantnija za Siciliju. "Vidimo što nas čeka u sljedećih nekoliko desetljeća, malo ranije nego što se očekivalo", kaže Pasini.
Neki stručnjaci čak predviđaju da bi se trećina Sicilije do 2030. mogla pretvoriti u pustinjski krajolik.
Visoka temperatura i nedostatak kiše su samo dio problema na kojega se ne može utjecati. Naime, zbog dotrajalih cijevi gubi se više od polovice prikupljene vode, a što pokazuju službene procjene. Loše upravljanje vodom izaziva bijes kod građana i poljoprivrednika, tim više što se nedostatak vode uopće ne primjećuje u hotelima i njihovim bazenima.
Stanovnici se žale na loše politike i nejednak tretman jer se, kako kažu, u ovoj krizi bogatije četvrti češće snabdijevaju cisternama nego siromašnije. Mnogi strahuju da mafija već dugo zarađuje na takozvanom plavom zlatu, na vodi.
Za to vrijeme stočari kopaju sabirne bazene u slučaju da ipak padne kakva veća kiša.
Uz stočarstvo pati i biljna proizvodnja.
U Apuliji, obustava korištenja vode za navodnjavanje ugrožava paradajz kao i drugo ljetno povrće, ali i jesenje te zimsko poput kupusa, brokule i komorača, koji bez vode ne mogu biti ni presađeni, upozoravaju u Coldirettiju, najvećem talijanskom poljoprivrednom udruženju.
Naglašavaju kako na Siciliji, nakon pada proizvodnje žitarica i stočne hrane te negativnih prognoza za maslinovo ulje postoji i strah za urod narandži. Nedostatak vlage znači plodove manje veličine koji nisu prikladni za tršte.
Osim Sicilije, teška situacija je i na Sardiniji, gdje rekordne vrućine čak prijete šumama hrasta plutnjaka i crnike. Coldiretti alarmira da je riječ o neviđenom fenomenu na otoku, a sve potvrđuje i Univerzitet u Sassariju koji prati situaciju. Prema prvim hipotezama, suša je možda oslabjela biljke, ali nije isključena ni prisutnost određenih patogena koji napadaju korijenje i uzrokuju sušenje stabala odozgo prema dolje.
U ovoj situaciji, Coldiretti ponovo ističe važnost projekta za izgradnju mreže akumulacija koju će po potrebi koristiti domaćinstva, industrija i poljoprivredni sektor. Cilj je prikupiti 50% kišnice, udvostručiti kapacitet akumulacija i uspostaviti sustave pumpanja za proizvodnju električne energije.
Tagovi
Autorica