Što EU kaže o hrani sa nano-česticama i GMO-u?

Europski parlament je s velikom većinom (577 "za", 57 "protiv") srušio prijedlog regulative o prodaji i upotrebi GMO hrane u EU. Prije dva tjedna takvu preporuku je izglasao njegov Odbor za okoliš, zdravstvo i hranu, a plenarna sjednica je tu odluku prihvatila. Europarlamentarci su Komisiji zamjerili lošu pripremu regulative koja bi bila neprovediva i izložila države članice tužbama biotehnoloških kompanija.

Države bi morale poštivati trgovinske sporazume

Prijedlog Komisije daje državama članicama mogućnost zabrane prodaje GMO hrane, no u isto vrijeme im nalaže poštivanje međunarodnih trgovinskih sporazuma kojih je Europska unija potpisnik. U praksi je to nemoguće ostvariti, pogotovo jer se nacionalne zabrane neće smjeti temeljiti na utjecaju GMO hrane na zdravlje i okoliš. Naime, to je u nadležnosti Europske uprave za sigurnost hrane (EFSA) i u trenu kada je GMO hrana odobrena od Komisije, ona već ima EFSA-inu potvrdu da je neškodljiva.

Kod odobrenja svake GMO ili stočne hrane, države članice EU glasaju za ili protiv, ali im je potrebna kvalificirana većina, što je otprilike 20 država. Od 2003., anti-GMO države nikad nisu uspjele prikupiti kvalificiranu većinu i Komisija u tom slučaju ima pravo postupiti po vlastitom nahođenju. Svih 58 GMO proizvoda, koliko ih je sada na tržištu EU, odobrila je Komisija samostalno.

Izglasana regulativa o novoj hrani

Europski parlament je izglasao regulativu o tzv. novoj hrani koja uređuje stavljanje na tržište prehrambenih proizvoda dobivenih npr. nanotehnologijom ili inovativnim uzgojem. Novi propisi će urediti i uvoz te prodaju egzotične hrane poput kukaca i algi. Očekuje se da će se ovom regulativom podići razina zaštite zdravlja potrošača ali i urediti funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Njome će biti obuhvaćeni svi prehrambeni proizvodi koji nisu bili prisutni na tržištu EU prije 1997. godine.

Bez štetnih posljedica najmanje 25 godina

Da bi neka egzotična hrana dobila odobrenje EU, uvoznik će morati dokazati da se ona u zemlji porijekla bez štetnih posljedica konzumira najmanje 25 godina. Do sada su među državama članicama postojale značajne razlike u sustavu odobrenja novih prehrambenih proizvoda, što je stvaralo probleme poljoprivrednicima i poduzetnicima. Nova regulativa uvodi red i ujednačuje procedure kako bi se olakšalo poslovanje i poticale inovacije u prehrambenoj industriji.

Nano-čestice u hrani - da ili ne?

Još jedna točka oko koje su se lomila koplja su nano-čestice, odnosno označavanje hrane proizvedene nanotehnologijom. Trenutno je obvezno staviti na etiketu da hrana sadrži nano-čestice ako neki njen sastojak sadrži više od 50% takvih čestica. Parlament je tražio da se taj prag snizi na 10%, no Europska uprava za sigurnost hrane (EFSA) je kazala da trenutno ne raspolaže s tehnologijom kojom bi provodila takva ispitivanja. U regulativu je stoga ugrađena odgoda uvođenja nižeg praga, do trenutka kad ga EFSA bude mogla provoditi.

A klonirano meso?

Zabrana prodaje kloniranog mesa je također trebala biti ugrađena u regulativu, no Europska komisija i Vijeće su to odbili s obrazloženjem da se donosi posebna direktiva o kloniranju kojom će se uvesti zabrana.