Sedmica održivog razvoja u BiH: Možemo li ostvariti ove ciljeve?

Sedmica održivog razvoja (SDG) u Bosni i Hercegovini ima za cilj podići svijest i potaći ključnu publiku na rasprave o novim trendovima upravljanja i lokalizaciji održivog razvoja, zalažući se za dekarbonizaciju, inovacije i pametan ekonomski rast, kao i dati doprinos stvaranju društva jednakih mogućnosti.

Ovim događajem se okvir za realizaciju Ciljeva održivog razvoja u BiH predstavio lokalnim vladama. Zatim uvedena je uloga Vijeća/Savjeta za praćenje realizacije Ciljeva i promovisan njihov plan rada za 2021/2022.godinu. Događaj je organiziran u partnerstvu sa Savezom općina i gradova FBiH i Savezom opština i gradova RS.

Istaknut je značaj socijalne zaštite u kontekstu Ciljeva održivog rada u Bosni i Hercegovini. Budućnost rada je "ovdje". Gotovo sva tržišta rada, modeli i mehanizmi socijalne zaštite doživljavaju brze pomake i signale promjena. Iako je pandemija Covid-19 bila glavni pokretač prošlogodišnjih velikih promjena, pojedini trendovi već su bili dobro poznati. Neki od njih su demografske tendencije, brzi tehnološki napredak, ekspanzija digitalnih platformi i ekonomija, kao i ekološki izazovi.

Treći po redu "Razgovori budućnosti" u fokus stavljaju budućnost rada, gdje su predstavljeni novi pristupi koji prate predstojeća kretanja u svijetu rada.

Zašto zelena ekonomija ima smisla za poslovanje?

Pet preduzeća je učestvovalo u Izazovu dekarbonizacije za MSP. Implementirani projekti doprinose dekarbonizaciji i pokazuju put ka cilju strategije dekarbonizacije, odnosno, dostizanju neto nultih emisija i stabiliziranju klimatskih promjena.

UNDP je u avgustu prošle godine pokrenuo pilot inicijativu o zelenom i održivom ekonomskom oporavku kako bi podržao razvoj cirkularnih poslovnih praksi u pet kompanija iz različitih industrija i područja Bosne i Hercegovine. Inicijativu je finansijski podržao UNDP-ov Mehanizam za brzo reagiranje.

Prilike i vrijednosti "ozelenjavanja" u našoj zemlji šansa je i za pokretanje zelene ekonomije, a firme mogu imati koristi od zelenih ulaganja pristupom tranziciji i Ciljevima održivog razvoja. Jedan od takvih primjera je Prelaz s uglja na obnovljive izvore.

Na platformi se moglo saznati nešto više o mogućnostima zelenih proizvoda i koji su to finansijski instrumenti za zelenu ekonomiju.

Učesnicima su se obratili i Marco di Ruzza, ambasador Italije, H.E. Matthew Field, ambasador Velike Britanije, kao i ambasadorica Švedske, Johana Stromquist. Oni su prenijeli kako svoja tako i iskustva država iz kojih dolaze kada je riječ o pokretanju zelene ekonomije.

Kako postići održivost okoliša?

Poziv na klimatske akcije i veće ambicije za ovu godinu, uoči COP26, stvara dobar zamah za uključivanje privatnog sektora i finansijskih institucija u diskusiju o prednostima zelene ekonomije, ali i statusu zelenih instrumenata za finansiranje u Bosni i Hercegovini. Cilj događaja je okupiti kompanije i finansijske institucije kako bi se demistificiralo šta to zelena tranzicija znači za privatni sektor i produbiti razumijevanje prednosti ulaganja u zelena rješenja.

Ambasadoricu Švedske pitali smo, obzirom da je njena uloga kao predstavnika svoje zemlje u aktivnostima na održivom razvoju velika, može li nam reći koji je njen doprinos u pokretanju zelene ekonomije i koji su to instrumenti za postizanje održivosti okoliša?

Usvom odgovoru iznosi nam da Švedska prednjači u zelenoj tranziciji i ima za cilj da bude jedna od prvih bezfosilnih nacija blagostanja, kao i klimatski neutralna do 2045. godine.

"To činimo iz dva razloga. Prvi je što shvatamo da je klimatska promjena egzistencijalna prijetnja, a drugi je što će pametna tranzicija u zelenu ekonomiju otvoriti nova radna mjesta, poboljšati zdravlje i stvoriti dugoročno održiv svijet", pojašnjava nam.

Kako bi ostvarili naše ambiciozne ciljeve, dodaje, shvatamo da se svi akteri - od Vlade, privatnih biznisa, akademske zajednice pa do civilnog društva- moraju zajednički djelovati na temeljima nauke i aktivno raditi na smanjenju emisija.

"Dok ovo pričam, naš rad počinje donositi rezultate, a u Švedskoj se događa zelena industrijska revolucija, kroz električne automobile, biljnu hranu i takozvani zeleni čelik proizveden bez ugljena", naglašava ambasodorica.

Uključiti što više aktera

Prema njenim riječima cilj je da se podrži zelena tranzicija i kod nas, za dobrobit svih koji ovdje žive. Kroz tu podršku razvijen je okvir o tome kako vlasti u BiH mogu realizirati širom zemlje 17 ciljeva održivog razvoja (SDG), a isti je usvojen ove godine. Još jedan dobar primjer je ova sedmica održivog razvoja, kao i one iz 2019 i 2020., kako bi se osiguralo da i privatni sektor bude uključen u ovu tranziciju.

Ove godine cilj je bio podići svijest i uključiti više aktera. "Na primjer, privatne kompanije od kojih smo mnoge podržali kroz poslovni akcelerator, a kojima su obezbijeđene obuke i grantovi kako bi modernizirali svoje organizacije, pozvane su da učestvuju u uspješnom Izazovu dekarbonizacije", komentariše za Agroklub.

Pored njihovog rada na ciljevima održivog razvoja, Švedska finansira projekat Zeleni ekonomski razvoj (GED), koji podržava povećana ulaganja u energetsku efikasnost i smanjenje emisije dimova i stakleničkih gasova iz javnih zgrada, kao i iz privatnih domaćinstava. Osim neposrednih učinaka na klimu i kvalitet zraka, također pomaže u stvaranju novih održivih radnih mjesta u sektoru zelene obnove.

Od ove godine projekt GED je započeo i sa podrškom malim i srednjim privatnim kompanijama i poticanjem korištenja mjera obnovljive energije.

Zajedno možemo napraviti promjenu

Događaj "Budućnost obrazovanja" organizovan je u partnerstvu sa Sarajevskom školom za nauku i tehnologiju (SSST) i Ekonomskim fakultetom u ovom gradu, a u saradnji sa drugim javnim univerzitetima u BiH.

Te akademske ustanove nastoje da pruže adekvatnu infrastrukturu i mentorstvo za nova poslovna razvijanja unutar univerzitetskih ekosistema. Isto tako, imaju pristup mnogim izvorima kapitala - od poduzetničkog, zatim privatnih investitora, državnih institucija, banaka i brojnih drugih.

Na završnom događanju Sedmice, Deklaracija o održivom razvoju povezala je dobitnike Nagrade za biznis lidere održivog razvoja u BiH 2019-2021. godine. Ona označava stalnu predanost pomenutom konceptu i način je motivacije drugih, a inspirisana je sličnim akcijama kompanija u Švedskoj.

Nagrada za biznis lidere u ovoj oblasti prepoznaje domaće kompanije koje su pokazale predanost nultoj toleranciji prema korupciji, učinkovitom korištenju resursa i energetskoj efikasnosti, kao i satvaranju i zadržavanju kvalitetnih radnih mjesta.

Pomenuti dokument će bit dostupan i drugim firmama koje su spremne pokazati svoju posvećenost ka održivom razvoju kroz ovu inicijativu.

UNDP podsjeća da ako ste zainteresovani za izračun Vašeg karbonskog otiska i online kupovinu drveća, možete posjetiti TvojCO2.ba platformu.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor