Šakanovići ustrajali u proizvodnji šampinjona - danas su uspješni

Vrijedni, mladi ljudi koje su snašle mnoge životne nedaće krenuli su hrabro i u rizik u poljoprivrednu proizvodnju. Rasiha i Muhamed Šakanović su 2011. godine napustili rodno mjesto da bi se lakše mogli baviti poslom koji se u Velikoj Kladuši rodio tek samo kao ideja. Odlučili su da se bave proizvodnjom šampinjona, ali u svojoj blizini nisu imali dobavljača repromaterijala za tu proizvodnju, a bili su svjesni činjenice da na području sa malim brojem stanovnika vlada i manja potražnja.

Oskudno znanje mnogo ih je koštalo

Iz tog razloga odlučili su da se presele u Brčko i ideja je napredovala i pretvarala se u realnost korak po korak. Zakupili su prostor napuštene vojne baze i čak sa malo znanja krenuli u poslovni rizik. Oskudno znanje mnogo ih je koštalo. Već na samom početku pretrpjeli su gubitke, ali se nisu predavali već su istrajali u svojoj namjeri i bez finansijskih sredstava, zadužujući se.

"Nailazili smo na razne ljude koji su htjeli i koji nisu htjeli dati pravi savjet u ovoj proizvodnji, pa zatim nabavka lošeg repromaterijala sve su to bile stvari koje su kočile razvoj na samom početku", priča Rasiha Šakanović.

"Imali smo situaciju gdje su počele da rastu gljive nepravilnog oblika i boje. Vidjeli smo da nešto nije u redu. Stručnjaci su savjetovali da obustavimo proizvodnju i cijeli prostor dobro dezinfijkujemo. Kako su kod nas police drvene, morao sam svu konstrukciju raskovati i svaku dasku posebno dezinfikovati iz nemogućnosti da kupim novu. Proizvodnju smo obustavili 5 mjeseci i za vrijeme te pauze smo upali u dugove, mislili smo da se nećemo izvući iz gubitka. Ako proizvodnja dalje bude tekla kako treba imamo u planu drvene police zamjeniti sa metalnim", otkriva Muhamed. 

Došli do 600 vreća za proizvodnju gljiva

Proizvodnju šampinjona započeli su sa 50 pa 70 vreća da bi postepeno povećavali na broj oko 600 vreća koliko sad imaju na prostoru od  150 m2 s kojim trenutno raspolažu. Da bi proširili asortiman započeli su i sa proizvodnjom bukovače, za koju tvrde da je lakše proizvesti. U budućnosti imaju u planu da nabave i kalifornijske gliste.

Proces proizvodnje do berbe traje oko 45 dana, 15 dana zagrijavanja 15 dana pokrivanje i 15 dana rast. Nakon toga nastupa period berbe i traje oko sedam dana, a nakon toga sedam dana se pauzira. Ako je sve kako treba, ostvare se tri berbe po priči naših sagovornika.

Dnevno uberu oko 30 kg gljiva

Za sad proizvodnja teče svojim tokom, a i prodajom su zadovoljni. Ono na šta se žale i što im otežava rad je teška nabavka sredstava za dezinfekciju koja se koriste u proizvodnji gljiva, a pored toga što ih je teško nabaviti vrlo su skupi. Ovi vrijedni proizvođači iako ograničeno sposobni za rad, zbog invaliditeta, proizvedu, odnosno uberu dnevno oko 30 kg gljiva. Sve što se ne uspije prodati u svježem stanju kisele u tegle i plasiraju lokalnim picerijama s kojima već sarađuju. Takođe i zemlju, supstrat koji se iskoristi u proizvodnji dalje prodaju proizvođačima cvijeća i povrća.

Nadamo se da će ovaj primjer istrajnosti u svojoj namjeri mnogima pomoći da se upuste u ovu ili neku drugu poljoprivrednu proizvodnju!