Prognoza usjeva na našem kontinentu - kakvi su izgledi za suncokret i kukuruz?

Prema srpanjskom izdanju Biltena JRC Mars - Monitoring usjeva u Europi, prognoze za suncokret porasle su za 10 posto, uglavnom zbog revizija prinosa najviše u Rumunjskoj, Bugarskoj i Francuskoj, a prosječni prinosi bi trebali biti oko 2,42 tone po hektaru, dok se budući urod soje procjenjuje na 3,01 t/ha.

Prognoziraju se i veći prinosi kukuruza u Bugarskoj i Rumunjskoj, ali na razini EU nešto su manja očekivanja od Mađarske i njezinih susjednih zemalja u južnoj i srednjoj Europi. Tako se očekuje prosječnih 7,8 tona po hektaru ovog zrna. 

Naime, kako stoji u novom izdanju biltena, zapadnoeuropske regije su tijekom prikupljanja podataka (od 1. lipnja do 20. srpnja 2021.) imale uglavnom prosječne i vlažne uvjete, dok je vruće i suho vrijeme bilo izraženije u južnim i jugoistočnim dijelovima Europe.

U jednom dijelu suša, u drugom poplave

Jake oluje ponekad praćene tučom pogodile su neke dijelove i na pojedinim lokalitetima nanijele ogromne štete na usjevima. Kako stoji u ovom izvješću, na regionalnoj razini iznimno velike količine oborina zabilježene su u većem dijelu Francuske, Njemačke, zemalja Beneluksa, Rumunjske i Ukrajine koje će negativno utjecati na kvalitetu žitarica, ali ne i na prinos. Takvi vremenski uvjeti omogućuju i širenje bolesti, ali i pojavu štetnika na usjevima.

Razorne poplave u EU - raspravlja se o nadoknadi štete u poljoprivredi

Istovremeno, topliji uvjeti smanjili su očekivanja od prinosa ozimih usjeva u baltičkim zemljama i Finskoj. Dok su ekstremne temperature u središnjoj Italiji, Mađarskoj, Sloveniji i Hrvatskoj negativno utjecale na završne faze ciklusa rasta ozimih usjeva i razvoj jarih, pogotovo u područjima gdje se ne navodnjavaju, piše u izvješću.

Deficit kiše u nekim regijama Poljske i Slovačke smanjio je prinose ozimina, dok su u Bugarskoj one bile potrebne za razvoj jarih kultura. U Rusiji su zabilježene daleko više temperature nego što je to uobičajeno, a uzastopni toplinski valovi negativno su utjecali na prinose ozime pšenice i jarih žitarica. Također su i kukuruz dovele u stresno razdoblje.

U Sloveniji i Hrvatskoj zabilježene su ekstremne temperature do 38°C, a i u ovom se izvješću navodi da se živa u termometru u pojedinim dijelovima istočne Hrvatske penjala i do 40°C. Značajan nedostatak oborina zabilježen je također u tom, ali i južnom dijelu RH te sjeveroistočnoj Sloveniji. Intenzivne padaline u drugoj polovici srpnja malo su poboljšale vlažnost tla, no nažalost, kiša često praćena tučom uništila je usjeve na poljima.