Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Prekobrojnost dabrova
  • 19.08.2020. 16:30
  • Unsko-sanski kanton, Federacija Bosne i Hercegovine, Sanski Most

Prenamonoženost dabrova opasnost za usjeve - ustremili se na voćnjake?

Šteta koju pričinjavaju postaje sve veća pa se zbog tog razloga sve veći broj stanovnika koji žive pored rijeka, žali na njih. Prema njihovim procjenama reprodukcija ovih životinja dosegla je zabrinjavajući nivo

Foto: Pixabay/RitaE
  • 158
  • 116
  • 0

Broj dabrova se posljednjih godina znatno uvećao, naročito u području rijeke Sane i njenih pritoka. Ljudi koji tamo kampuju u ovo doba godine, svjedoci su njihovog nimalo prijateljskog ponašanja, navodi Uskinfo.ba

Jedan od kampera na obalama Sane tvrdi da se nedavno susreo sa dabrom i da je bio uplašen. Kako kaže, uvijek je mislio da su to miroljubive životinje. 

"Dabar je bio zaista velik. Iskezio je svoje zube, uspravio se na zadnje noge i snažno lupao repom o zemlju tako da me je natjerao na povlačenje", objašnjava on.

Štete koje prave sve su veće!

Ovaj slučaj nije jedini. Brojni drugi posjetioci i izletnici na ovom i sličnim mjestima, susretali su se sa staništima dabrova. Prema riječima stručnjaka, oni su agresivni kada dobiju mlade i brinu o svom potomstvu ili kada jednostavno samo brane svoju teritoriju. 

Ipak, šteta koju pričinjavaju postaje sve veća pa se zbog tog razloga sve veći broj stanovnika koji žive pored rijeka, žali na njih. Prema njihovim procjenama reprodukcija ovih životinja dosegla je zabrinjavajući nivo, a trenutno su se namjerili na uništavanje voćnjaka, ali i svih drugih usjeva kao i priobalnog drveća. 

Veliki broj žalbi dobija i Lovačko društvo "Sana" od mještana koji su pretrpili gubitke i smatraju da se njihov broj ipak mora redukovati. Međutim, sa tim se baš i ne slažu društva i aktivisti za zaštitu životinja. 

Nije više na listi zaštićenih životinja

Dabar je skinut sa liste zaštićenih vrsta i lov na njega je moguć, ako se dokaže njihova prenamnoženost i štetnost po okolinu. Ipak, tu je riječ i o veoma komplikovanoj proceduri koja podrazumijeva prikupljanje znatnog broja razne papirologije i dozvola. 

Ova vrsta je na naše prostore dospjela iz susjedne Hrvatske, gdje su nestali krajem 19. vijeka, ali su u okviru velikog projekta prije dvadesetak godina vještački nastanjivani. Njihov opstanak moguć je samo u čistim vodama tako da im je i kretanje usmjereno ka onim područjima gdje su rijeke nezagađene.

Nemaju prirodnih neprijatelja, što pogoduje njihovom brzom razmnožavanju i reprodukciji.


Tagovi

Broj dabrova Obale rijeka Miroljubive životinje Stanište dabrova Uništavanje voćnjaka Društva za zaštitu životinja Brzo razmnožavanje Vještački nastanjeni Prirodni neprijatelji


Autor

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.