Postignut dogovor o prijedlogu zakona o obnovi prirode

Vijeće ministara za okoliš Evropske unije je postiglo dogovor o prijedlogu zakona o obnovi prirode. Njegov je cilj uvođenje mjera obnove koje će pokriti najmanje 20 posto kopnenih i 20 posto morskih područja EU do 2030. godine, kao i sve ekosisteme kojima je ona potrebna do 2050. Postavljeni su konkretni pravno obavezujući ciljevi i obaveze za svaki od navedenih ekosistema, uključujući poljoprivredno zemljište, šumarstvo, morske, slatkovodne i urbane. Nakon ovoga slijede pregovori između Vijeća i Evropskog parlamenta o konačnom obliku zakona.

"Dogovor je solidna osnova za pregovore. Nadamo se da će nam konačni zakon omogućiti da obnovimo zdrav nivo biodiverziteta, borimo se protiv klimatskih promjena i ispunimo naše međunarodne obaveze prema sporazumu Kunming-Montreal", izjavila je Romina Pourmokhtari, švedska ministarka za klimu i životnu sredinu.

Obveze za svaku državu članicu

Vijeće se složilo da će države članice uspostaviti mjere obnove koje najmanje 30 posto staništa u kopnenim, obalnim, slatkovodnim i morskim ekosustavima, a koji nisu u dobrom stanju dovodu u njega do 2030.  Ministri su se složili da će se one odnositi samo na područja gdje je poznato stanje. Za kopnena bi do 2030. imale rok da utvrde 90 posto stanja kopnenih i 50 posto morskih. Za sve njih bi trebalo biti poznato do 2040., osim za meke sedimente gdje je rok produžen do 2050..

Vijeće je dodalo novu odredbu kojom se od Komisije traži da godinu dana nakon stupanja na snagu uredbe podnese izvještaj sa pregledom finansijskih sredstava dostupnih na nivou EU. Izvještaj bi obuhvatao procjenu potreba za finansiranjem implementacije zakona, analizu koja bi identifikovala nedostatke i adekvatne prijedloge. 

Poljoprivreda i šumarstvo

Članice su u obavezi da postignu trend povećanja urbanih zelenih površina dok se ne postigne zadovoljavajući nivo. Određeno je da se obnovi 30 posto isušenih tresetišta pod poljoprivrednom upotrebom do 2030. i 50 posto do 2050. godine, uz mogućnost da zemlje članice koje su jako pogođene primjene niži postotak.

Kada je riječ o krajoliku visoke raznolikosti u poljoprivrednim ekosustavima, kao što su živice, drvoredi, tzv. Patch Cropping (manje parcela s različitim usjevima, op.ur.), jarci, jezerca ili voćke, Vijeće je dodalo mogućnost aktiviranja mjera na one koje su potrebne za njihovo očuvanje. 

Omogućena je veća fleksibilnost u korištenju indikatora za praćenje šumskih ekosistema. Prema novim pravilima, članice bi redovno dostavljale nacionalne planove Komisiji o ispunjenju ciljeva. Dodat je novi član kojim se predviđa da planiranje, izgradnja i rad postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, njihovo povezivanje na mrežu i samu mrežu te skladištenje, ima javni interes.  

Više informacija možete pronaći na linku.