Pored, za sada odobrenog izvoza meda, svježe ribe i ribljih prerađevina BiH je dobila zeleno svjetlo i za izvoz mlijeka i krompira u zemlje EU.
Jesen 2015. godine bi za farmere i poljoprivrednike u BiH mogla biti jako uspješna u pronalasku i otvaranju novih europskih tržišta. Sve je izvjesnije da bi dio eurpskog tržišnog kolača konačno mogli dobiti i farmeri koji se bave proizvodnjom mlijeka, te ratari koji uzgajaju krompir.
Pored, za sada odobrenog izvoza meda, svježe ribe i ribljih prerađevina, BiH je dobila zeleno svjetlo i za izvoz mlijeka i krompira u zemlje EU. Dugotrajne analize i usklađivanje sistema kontrole proizvoda sa svim EU standardima i direktivama, poljoprivrednicima u BiH sada otvara mnoge mogućnosti za plasman njihovih proizvoda, ali i zahtjeva mnogo više elana ali i truda u daljnjem radu.
Za nadati se da će odluka vrhovne komisije EU za sektor mljekarstva i kontrole uvoza i izvoza robe animalnog porijekla prema BiH, farmerima donijeti nove tržišne mogućnosti izvoza i prodaje mlijeka, te osnažiti sektor mljekarstva BiH. Direktor Ureda za veterinarstvo BiH Ljubomir Kalaba, na vandrednoj konferenciji za medije je kazao da će naredni korak biti prijava BiH na listu zemalja kojima je odobren izvoz mlijeka u EU, a nakon toga će biti potrebno prijaviti sve mljekare s izvoznim kontrolnim brojevima, kako bi bili upisani na tu listu.
Četiri velike mljekare su nakon sprovedenih kontrola i revizija dobile zeleno svjetlo za izvoz mlijeka, a to su: sarajevska mljekara Milkos, mljekara Livno, Meggle i mljekara Mlijekoprodukt. Ostao je dakle, još da se sprovede administrativno - tehnički dio odluke, nakon čega farmerima i mljekarima predstoji kvalitetan rad i trud, jer će se morati povećati proizvodne količine. Puno veća proizvodnja mlijeka će biti potrebna kako bi se mljekari izborili na zahtjevnom EU tržištu sa mnogobrojnom konkurencijom. Vrijeme koje predstoji pred bh. mljekarima trebalo bi da donese mnogo više zadovoljstva u mljekarskom sektoru BiH i među farmere, koji ne bi trebali više imati potrebu za protestima, zatvaranjem granica i prolijevanjem ogromnih količina mlijeka. Nakon dugo očekivanog ukazanog zelenog svijetla za izvoz mlijeka, sada ostaje da se vidi da li BiH uopšte svojim proizvodnim kapacitetima i brojnim stanjem muznih grla može da konkuriše na EU tržištu.
Glavna kočnica i prepreka da se krompir iz BiH nađe na EU tržnicama i supermarketima bila je bolest prstenaste truleži krompira. Prije nekoliko godina pred ratare u BiH postavljena je direktiva kojom se ova bolest morala suzbiti da bi svoj proizvod mogli plasirati van granica BiH, odnosno u EU. Konačno 26. i 27. marta 2015. godine stigla je i potvrda Stalnog odbora za biljke, životinje i hranu, tijela zaduženog za sigurnost hrane pri EU. Ovaj odbor je pozitivno ocijenio dostavljene podatke iz BiH o kontroli i sigurnosti proizvodnje krompira te suzbijanju bolesti prstenaste truleži.
U cijelosti potvrdu su prenijeli Delegacija EU u BiH i Ured specijalnog predstavnika u ime Europske komisije, a ona glasi: "Na sastanku održanom 26. i 27. marta 2015. godine, Stalni odbor za biljke, životinje, hranu i životinjsku hranu, tijelo odgovorno za sigurnost hrane, pozitivno je ocijenio podatke dostavljene iz Bosne i Hercegovine, te dao zeleno svjetlo Evropskoj komisiji za pripremu Uredbe kojom proglašava da u Bosni i Hercegovini nema prstenaste truleži krompira. Nakon što Uredba bude usvojena, biće omogućen izvoz krompira iz Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju.
Sektor proizvodnje krompira je primjer u kojem je BiH pokazala da ima učinkovite sisteme kontrole i nadzora, kao i funkcionalnu koordinaciju, gdje osoblje u raznim institucijama i vlasti rade kao jedan tim. To je pozitivan primjer koji treba slijediti u drugim područjima, kao što su pripreme za izvoz mliječnih proizvoda."
Uzimajući u obzir količinu godišnje proizvodnje krompira BiH, koja se prema podacima Agencije za statistiku BiH kreće oko 500.000 tona, apsolutno je jasno da je BiH jedan od najmanjih proizvođača kromira u Europi. Sadašnja proizvodna količina na godišnjem nivou jedva je dovoljna za pokrivanje domaćeg tržišta, stoga je jasno da u tom pogledu BiH ima izuzetno male šanse da se izbori sa konkurentima poput Ukrajine, koja proizvodi oko 22 miliona tona godišnje. Pored Ukrajine, vodeće zemlje u EU po proizvodnji krompira i do deset puta više od BiH su: Njemačka, Poljska, Francuska, Holandija sa 9 do 15 miliona tona godišnje.
Međutim BiH ima jasnu prednost, a to je još uvijek relativno čisto i nezagađeno poljoprivredno zemljište te povoljna klima za organsku poljoprivrednu proizvodnju. Samo tako uz kvalitetnu promociju i marketing BiH ima šanse na EU tržištu da se zanemari mala godišnja proizvodnja i orijentiše se prema uzgoju na EU tržištu izuzetno cijenjenog, a vrlo malo dostupnog krompira iz organske poljoprivredne proizvodnje.
Foto: depositphotos.com; ridofranz
Tagovi
Autor