Ponovo deficit u sektoru: Kriza direktno pogodila ratare i stočare

Ukupan obim razmjene u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima Bosne i Hercegovine sa svijetom lani je dostigao vrijednost od 5,7 milijardi KM, što je 3,4 posto više nego 2022. No, količinski je obim razmjene nešto manji nego prethodne i iznosio je 2.722 miliona kilograma.

U prošloj je godini vrijednost izvoza ovih proizvoda iz BiH premašila jednu milijardu maraka, a uvoz je daleko veći i iznosio je 4,6 milijardi KM, što je rezultiralo deficitom u sektoru od 3,5 milijardi KM, navedeno je glasniku Vanjskotrgovinske komore BiH, Infokom.

Jeftinije prodavali, skuplje kupovali

Zanimljvo je da je vrijednosno izvoz bh. poljoprivredno-prehrambenih proizvoda smanjen dok je količina rasla. Kod uvoza je slika suprotna, uvoz je vrijednosno povećan, a količinski u padu. U prijevodu, više smo proizvoda izvezli, a manje zaradili, dok smo uvezli manje, a platili više.

Poremećaji na globalnom tržištu su imali izuzetno jak uticaj na poljoprivredni sektor i tržište hrane te njihove lance snabdijevanja kako u cijelom svijetu tako i u BiH, jer naše tržište je u velikoj mjeri zavisno od ostatka svijeta, a prvenstveno susjednih zemalja i EU.

Kriza je direktno najvećim dijelom pogodila ratarsku i stočarsku proizvodnju zbog značajnog rasta cijena inputa potrebnih za primarnu poljoprivrednu proizvodnju (mineralnih đubriva, goriva, sjemenskog i sadnog materijala, zaštitnih sredstava i dr.), ali i cijeli prehrambeni sektor koji direktno zavisi od uvoza sirovina za preradu, ali i jednim dijelom i skuplje domaće proizvodnje.

U 2023. u odnosu na godinu ranije, neznatno količinsko povećanje izvoza je zabilježeno kod mlijeka i mliječnih proizvoda kojeg je izvezeno više za 623 tone, što je povećanje od 0,9%, ali je vrijednosno izvoz znatno rastao i to za 17,5 miliona KM (povećanje od 14,3%). Slično je i kod mesa količinski (više za 317 tona), ali vrijednosno za 5,9 miliona KM, što je povećanje od 12,6%.

Kod žitarica količinski je izvoz povećan za 17.882 tone (povećanje od 86,2%), ali vrijednosno je manji za 639 hiljada KM (smanjenje od 3,8%). Smanjenje izvoza i količninski i vrijednosno zabilježen je kod voća, šećera, pripremljene hrane za životinje te duhana i duhanskih prerađevina.

Značajni partneri

U Evropskoj uniji, Hrvatska predstavlja najznačajnijeg vanjskotrgovinskog partnera u ovom sektoru i od njih smo uvezli proizvoda u vrijednosti 919 miliona KM, a na tržište zapadnih komšija plasirali robu vrijednu 206 miliona KM.

Od zemalja CEFTA-e, najviše se uvozi iz Srbije (oko 89,7%), a riječ je o vrijednosti od 1,2 milijarde maraka. Istovremeno smo našim istočnim komšjama izvezli poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za 197 miliona KM .

Najznačajniji vanjskotgovinski partner iz ostatka svijeta je Turska sa kojom BiH ima potpisan ugovor o slobodnoj trgovini. Tako se iz te zemlje lani uvezlo ovih proizvoda u količini od 69.118 tona u vrijednostiod 153,2 miliona KM. Izvoz u Tursku iznosio je 16.720 tona i imao je vrijednost od 36,8 miliona KM.

Izvozne rezultate nekih od proizvoda iz poljoprivredno-prehrambenog sektora u 2022./2023. godini (po količini i vrijednosti) pogledajte u tabeli ispod:

Analiza uvoza posljednjih nekoliko godina pokazuje da je on u najvećem dijelu orijentisan na: žitarice, meso, hranu za životinje i južno voće. Tako smo lani uvezli 35.792 tona govedine (svježe i smrznute), za što sub h. građani iskeširali više od 303 miliona maraka. Žitarica je uvezeno 475.947.483 kg, što je plaćeno 240.064.748 KM.

Uvozne rezultate nekih od proizvoda poljoprivredno-prehrambenog sektora u 2022./2023. godini (po količini i vrijednosti) pogledajte u tabeli: