Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Obim razmjene
  • 03.04.2024. 10:30

Ponovo deficit u sektoru: Kriza direktno pogodila ratare i stočare

Više izvozimo, manje zarađujemo, kod uvoza slika suprotna. Kako je poljoprivredno-prehrambeni sektor trgovao lani?

Foto: Depositphotos/johndwilliamsUK
  • 83
  • 72
  • 0

Ukupan obim razmjene u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima Bosne i Hercegovine sa svijetom lani je dostigao vrijednost od 5,7 milijardi KM, što je 3,4 posto više nego 2022. No, količinski je obim razmjene nešto manji nego prethodne i iznosio je 2.722 miliona kilograma.

U prošloj je godini vrijednost izvoza ovih proizvoda iz BiH premašila jednu milijardu maraka, a uvoz je daleko veći i iznosio je 4,6 milijardi KM, što je rezultiralo deficitom u sektoru od 3,5 milijardi KM, navedeno je glasniku Vanjskotrgovinske komore BiH, Infokom.

Jeftinije prodavali, skuplje kupovali

Zanimljvo je da je vrijednosno izvoz bh. poljoprivredno-prehrambenih proizvoda smanjen dok je količina rasla. Kod uvoza je slika suprotna, uvoz je vrijednosno povećan, a količinski u padu. U prijevodu, više smo proizvoda izvezli, a manje zaradili, dok smo uvezli manje, a platili više.

Poremećaji na globalnom tržištu su imali izuzetno jak uticaj na poljoprivredni sektor i tržište hrane te njihove lance snabdijevanja kako u cijelom svijetu tako i u BiH, jer naše tržište je u velikoj mjeri zavisno od ostatka svijeta, a prvenstveno susjednih zemalja i EU.

Kriza je direktno najvećim dijelom pogodila ratarsku i stočarsku proizvodnju zbog značajnog rasta cijena inputa potrebnih za primarnu poljoprivrednu proizvodnju (mineralnih đubriva, goriva, sjemenskog i sadnog materijala, zaštitnih sredstava i dr.), ali i cijeli prehrambeni sektor koji direktno zavisi od uvoza sirovina za preradu, ali i jednim dijelom i skuplje domaće proizvodnje.

U 2023. u odnosu na godinu ranije, neznatno količinsko povećanje izvoza je zabilježeno kod mlijeka i mliječnih proizvoda kojeg je izvezeno više za 623 tone, što je povećanje od 0,9%, ali je vrijednosno izvoz znatno rastao i to za 17,5 miliona KM (povećanje od 14,3%). Slično je i kod mesa količinski (više za 317 tona), ali vrijednosno za 5,9 miliona KM, što je povećanje od 12,6%.

Kod žitarica količinski je izvoz povećan za 17.882 tone (povećanje od 86,2%), ali vrijednosno je manji za 639 hiljada KM (smanjenje od 3,8%). Smanjenje izvoza i količninski i vrijednosno zabilježen je kod voća, šećera, pripremljene hrane za životinje te duhana i duhanskih prerađevina.

Značajni partneri

U Evropskoj uniji, Hrvatska predstavlja najznačajnijeg vanjskotrgovinskog partnera u ovom sektoru i od njih smo uvezli proizvoda u vrijednosti 919 miliona KM, a na tržište zapadnih komšija plasirali robu vrijednu 206 miliona KM.

Od zemalja CEFTA-e, najviše se uvozi iz Srbije (oko 89,7%), a riječ je o vrijednosti od 1,2 milijarde maraka. Istovremeno smo našim istočnim komšjama izvezli poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za 197 miliona KM .

Najznačajniji vanjskotgovinski partner iz ostatka svijeta je Turska sa kojom BiH ima potpisan ugovor o slobodnoj trgovini. Tako se iz te zemlje lani uvezlo ovih proizvoda u količini od 69.118 tona u vrijednostiod 153,2 miliona KM. Izvoz u Tursku iznosio je 16.720 tona i imao je vrijednost od 36,8 miliona KM.

Izvozne rezultate nekih od proizvoda iz poljoprivredno-prehrambenog sektora u 2022./2023. godini (po količini i vrijednosti) pogledajte u tabeli ispod:

Tarifne glave

Izvoz 2022. (kg - KM)

Izvoz 2023. (kg - KM)

Žive životinje

864.89 kg - 4.455.771 KM

341.923 kg - 2.158.100 KM

Meso i jestivi klaonični proizvodi

9.319.397 kg - 47.076.227 KM

9.636.694 kg - 52.998.451 KM

Mlijeko i mliječni proizvodi, jaja peradi i prirodni med

68.732.679 kg - 122.589.141 KM

69.531.323 kg - 140.153.012 KM

Sadnice povrća i voća, lukovice, rezano cvijeće

1.880.651 kg - 7.255.556 KM

888.041 kg - 7.346.296 KM

Povrće

13.616.295 kg - 50.017.465 KM

11.037.357 kg - 46.684.137 KM

Voće i orašasti plodovi

30.860.721 kg - 119.383.395 KM

22.303.709 kg - 81.505.731

Žitarice

20.734.254 kg - 17.015.895 KM

38.616.529 kg - 16.377.076 KM

Analiza uvoza posljednjih nekoliko godina pokazuje da je on u najvećem dijelu orijentisan na: žitarice, meso, hranu za životinje i južno voće. Tako smo lani uvezli 35.792 tona govedine (svježe i smrznute), za što sub h. građani iskeširali više od 303 miliona maraka. Žitarica je uvezeno 475.947.483 kg, što je plaćeno 240.064.748 KM.

Uvozne rezultate nekih od proizvoda poljoprivredno-prehrambenog sektora u 2022./2023. godini (po količini i vrijednosti) pogledajte u tabeli:

Proizvod

Količina 2023. (kg)

Vrijednost 2023. (KM)

Žive životinje

15.941.078

88.917.395

Mlijeko i mliječni proizvodi, jaja peradi i prirodni med

60.140.155

243.055.413

Sadnice povrća i voća, lukovice, rezano cvijeće

18.461.217

29.740.125

Povrće

107.601.755

147.470.765

Hrana za životinje (uljane pogače i preparati)

266.233.512

275.354.883


Tagovi

Vanjskotrgovinska razmjena Poljoprivredno prehrambeni sektor Deficit Uvoz mlijeka Izvoz mlijeka Uvoz žitarica Izvoz žitarica


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.