• Izvješće 2019.
  • 01.11.2020. 13:45

Pojavile se nove biljne bolesti, a jači intenzitet zabilježen kod učestalih

Nekoliko je onih koje su utvrđene prvi puta, neke se može smatrati neuobičajenima, a ima i onih koje su se javile u intenzitetu znatno jačem nego u prošlim sezonama. Također, sve veće probleme stvaraju nematode i bakterije.

Foto: Flickr/entofito
  • 74
  • 43
  • 0

Velik je broj čimbenika koji utječu na pojavu biljnih bolesti, štetnika i korova svake vegetacijske sezone. Bilo da se radi o suši, prevelikoj vlazi ili drugim vremenskim prilikama koje sa sobom nose klimatske promjene. Ove su pojave različite u svakoj sezoni i teško predvidljive. 

Jači intenzitet patogena, pojavili se i novi

Prošle je godine zabilježeno nekoliko situacija koje se mogu smatrati novima ili manje uobičajenima na našim prostorima. Tako je gljiva Macrophomina phaseolina prvi puta zamijećena na jagodi kao uzročnik truleži korijena, a patogen Sclerotium rolfsii pronađen na rajčici, paprici i tikvicama, u radu "Pojava novih i neučestalih biljnih bolesti u 2019. godini", Glasila biljne zaštite 4/2020 piše skupina autora.

Prošlogodišnju je sezonu obilježila jaka pojava bolesti uzrokovane gljivom Rhizoctonia solani na većem broju kultura. Registrirane su i meke truleži uzrokovane bakterijama iz roda Erwinia i to na luku, krumpiru i kukuruzu. Dok se na šećernoj repi javila trulež korijena Aphanomyces cochlioides i to u jakom intenzitetu.

Štetočine i biljne bolesti krivci za gubitak 40% poljoprivrednih usjeva u svijetu

Evidentiran je i sve veći broj slučajeva nematoda korijenovih kvržica. Na salati je pak uočena bakterijska pjegavost, a u nekim vinogradima tijekom srpnja iznenađujuće se javila crna trulež.

Rhizoctonia solani i meke truleži na povrću

Proljeće i dio ljeta obilježila je neobično jaka i česta pojava gljive Rhizoctonia solani. Uzročnik je propadanja presadnica kupusa, uništila je i krumpir, dovela do propadanja salate tijekom kolovoza, a u jačem intenzitetu javila se na grahu, blitvi i mrkvi.

Vrlo jaka pojava bakterijske vlažne truleži s visokim štetama pojavila se na usjevima luka. Jači napad dogodio se na krumpiru potkraj svibnja i početkom. Od manje uobičajenih pojava na krumpiru se može izdvojiti nalaz gangrene.

Tu je i jaka zaraza kukuruza šećerca bakterijom Erwinia chrysanthemi pv. zea. Na zaraženim je biljkama bolest zahvatila stabljiku, svilu, komušinu i dijelove klipa.

Neuobičajena bolest šećerne repe i vinove loze

Velika količina oborina tijekom svibnja prošle godine utjecala je i na pojavu nekih manje čestih gljivičnih bolesti. Tako se od kraja lipnja počelo uočavati venuće šećerne repe na većem broju parcela.

Do propadanja biljaka došlo je zbog zaraze pseudogljivom Aphanomyces cochlioides, uzročnikom truleži korijena te kulture. Na nekim je parcelama bilo zaraženo 15 do 20 % biljaka, što je vrlo iznenađujuće u njezinoj proizvodnji.

Neuobičajena pojava evidentirana je i na vinovoj lozi, a riječ je o crnoj truleži (Phyllosticta ampelicida). Uočeno je sušenje grozdova i bobica drugačije od uobičajene plamenjače. Na grozdovima je manji broj bobica ostao zelen, druge su poprimale ljubičastu boju, a dio se osušio i smežurao.

Suha trulež prvi puta na jagodama

Do sada spomenutim patogenima zajedničko je da se razvijaju u uvjetima obilja vlage. Ipak je zabilježena i pojava bolesti koja je na neki način iznimka od velike većine gljivičnih i bakterijskih jer se najintenzivnije razvija u suhim i vrućim uvjetima. Riječ je o suhoj ili "ugljenastoj" truleži korijena, koju uzrokuje Macrophomina phaseolina.

Njezina pojava na kulturama poput suncokreta ili soje, na kojima se najčešće javlja bila je vrlo slaba. Međutim, prvi puta u našim agroklimatskim uvjetima utvrđena je na jagodi. Biljke su gubile turgor, sušile se i propadale, a neke su bile vrlo male i slabo razvijene, sa sitnim lišćem.

Nova bolest povrća stigla iz vrućih krajeva

Tijekom 2019. zabilježena i pojava tropsko-suptropskog patogena. Riječ je o gljivi Sclerotium rolfsii, parazitu koji u svijetu uzrokuje štete u područjima s vlažnom i vrućom klimom. Determirana je na lukovicama ljiljana, nasadima jabuka, a od prošle godine javila se na rajčicama, paprikama i tikvicama.

Biljke su se sušile, stabljike nekrotizirale na podnožju, a na njima se stvarao pamučasti micelij. Iako je za sada S. rolfsii tek iznimka ili "zanimljivost" među patogenima biljaka, njegovo širenje moglo bi u budućnosti uzrokovati sve više šteta u proizvodnji povrća.

Sve veće probleme stvaraju nematode i bakterije

Kada se govori o patogenima na povrćarskim kulturama tijekom posljednjih godina, svakako treba istaknuti nematode korijenovih kvržica na usjevima mrkve, celera i peršina.

Bakterijska pjegavost na salati uzrokuje Xanthomonas campestris pv. vitians, a zabilježena je tijekom srpnja. Na vanjskim listovima javljale su se okruglaste pjege ili one nepravilne tamne okružene klorotičnim prstenom. Osim toga, na salati je zabilježena i rijetka hrđa, Puccinia opizii.

Foto: Flickr licenca CC


Tagovi

Izvješće 2019 Biljne bolesti Zaštita bilja Bakterije Trulež


Autorica

Martina Popić

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.