Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske poručuju da će Pravilnik o podsticajima za 2016. po obimu mjera podrške (60 miliona KM) i sistemu odobravanja sredstava biti isti kao prethodnih godina, ali istovremeno, po mnogim detaljima značajno unaprijeđen.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske ističu kako su se u pojedinim medijima pojavile netočne i nepotpune informacije po pitanju Pravilnika o podsticajima za 2016. godinu, stoga poručuju da će Pravilnik po obimu mjera podrške (60 miliona KM) i sistemu odobravanja sredstava biti isti kao prethodnih godina, ali istovremeno, po mnogim detaljima značajno unaprijeđen.
Poručuju kako će novi Pravilnik biti pojednostavljen u smislu primjene i obrazloženja, te unaprijeđen u smislu definisanja obima podrške, a osnovni cilj je da se podsticaji pravilno i pravedno raspodijele. Dodaju takođe da je Pravilnik još u fazi nacrta, te da je Ministarstvo u cilju pribavljanja što većeg broja primjedbi i sugestija, isti objavilo na svojoj internet stranici, kako bi svi zainteresovani mogli da daju komentare u cilju poboljšanja ovog dokumenta, a savjetodavne službe Ministarstva ove sedmice vrše javno predstavljanje Pravilnika u sedam regionalnih centara.
Kada je u pitanju smanjenje gornjih limita za podsticaje, oko čega je bilo najviše riječi u javnosti, iz Ministarstva poručuju kako je ono izvršeno samo u onim mjerama gdje je gornje limite ostvarivalo tek dva do tri korisnika. Njihovim smanjenjem omogućen je veći pojedinačni podsticaj za sve korisnike, što je daleko pravednije. Kada su u pitanju donji limiti odnosno minimalne količine proizvoda, voća, pšenice, mlijeka koje se podstiču one su i dalje minimalne i većina proizvođača ih može ispuniti (primjer: na 1ha jabuke prosječan prinos je 30 tona, a minimum za podsticaj se traži od 10 tona jabuka, 1 tona jagodastog voća na 0,1 hektar, minimalno 100 litara mlijeka mjesečno za premije za mlijeko, minimalno 20 litara dizela po preuzimanju itd).
Kao razlog za ovo navodi se administrativni trošak obrade zahtjeva za podsticaje koji su ispod ovih količina veći od ukupnog podsticaja koji je za pojedine korisnike bio odobravan. Primjer: neko ostvari ukupno 9 KM podsticaja za cijelu godinu zbog malog obima proizvodnje. Takav korisnik treba da svoja prava ostvaruje preko zadruge, udruženja, a ne kao pojedinac, navode u Ministarstvu.
Takođe, novim Pravilnikom premije za mlijeko i pšenicu ostaju na nivou prošlogodišnjih iz razloga što ove dvije vrste proizvodnje za sebe vežu najveći broj poljoprivrednih proizvođača i istovremeno najveći broj proizvodnih resursa, u prvom redu poljoprivrednog zemljišta. Ne treba zaboraviti i da je mlijeko jedan od rijetkih proizvoda koji RS proizvodi u suficitu i dovoljno za podmirenje vlastitih potreba i za izvoz i pored činjenice da je njegova tržišnost na nivou 30% od ukupne proizvodnje.
Ove godine uvode se i nove mjere kao što je sufinanciranje osiguravanja poljoprivredne proizvodnje, te posebna mjera podrške za brdsko-planinska područja uvažavajući posebne potrebe i uslove proizvodnje u tim područjima. Iz Ministarstva poručuju da su čvrsto opredijeljeni da podsticaje dijele kako bi se povećala i razvila poljoprivredna proizvodnja u Srpskoj, kako bi se poljoprivrednici i stočari rasteretili dijela svojih troškova, te da im se pomogne u nabavci opreme za proizvodnju, odnosno da podsticaji budu ono za šta su namijenjeni, a to je faktor povećanja proizvodnje i razvoja, a ne socijalno davanje.
Za kraj poručuju kako će, kao će uvažiti sve argumentovane primjedbe poljoprivrednika i da u tom cilju daju dovoljno vremena i prostora za konzultacije. Takođe, pozivaju sve korisnike podsticaja da pogledaju nacrt Pravilnika koji je na web stranici Ministarstva ili konzultuju najbližu kancelariju savjetodavne službe kako bi se upoznali sa prijedlogom mjera.
Foto:bigstockphotos.com;Basphoto
Izvori
Tagovi