Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Atomizeri
  • 05.12.2022. 09:00

Poboljšani atomizeri: Koje su ekonomske, ali i ekološke prednosti?

Koji atomizer je najadekvatniji i kako da uz minimalna ulaganja poboljšate već postojeći? Koji su najbolji u voćarstvu, a koji u vinogradarstvu i koliko su takvi orošivači pristupačni?

Foto: Milan Morić
  • 46
  • 5
  • 0

Kod ratarskih kultura tretiranje se sprovodi krilima za prskanje koji prskaju ka dole i koji se kreću iznad usjeva. Kod voćnjaka, vinograda, ili čak hmeljarnika, kao i u šumarstvu nešto tako je nemoguće, jer pesticid ne može tako lako da stigne do biljke, zbog njenih karakteristika, kao i zbog velike vegetativne mase.

Zato pored svih bitnih elemenata prskalice, orošivači imaju i ventilator, koji čini glavnu razliku između te dvije mašine. Naravno, samim tim je i kretanje pesticida drugačije i zavisi od puno više faktora. Zbog visoke cijene pesticida, kao i zbog zaštite životne sredine, ali i kvaliteta tretiranja, koji na kraju bitno utiče na rod, sve se više upotrebljavaju poboljšani tipovi orošivača u odnosu na klasične sa kružnim rasporedom rasprskivača.

Kako kaže profesor sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Aleksandar Sedlar, jedan od poboljšanih tipova je i orošivač sa vertikalnim tornjem. On obezbjeđuje 20-25 posto bolju pokrivenost od onog sa kružnim rasporedom rasprskivača. Još kako kaže, kada se doda napredniji ventilator, ne samo da je efikasniji nego i zdravstveno bezbjedniji po vozača.

Koje su njegove prednosti?

Profesor kaže da atomizer sa poboljšanim ventilatorom ne usvaja vazduh sa zadnje strane i ne izbacuje pod uglom od 90 stepeni u odnosu na pravac kretanja traktora kao kod običnog tipa, pa je samim tim bolji i bezbjedniji. Obični ventilator je manje produktivan i opasan, jer je u zoni glave traktoriste, uslijed drifta, velika količina vazduha sa česticama pesticida. 

"Izbacivanje pesticida pod 90 stepeni u odnosu na pravac kretanja traktora je najmanje produktivno i takav vazduh sa pesticidom ne prodire dovoljno dobro u biljku zbog velikog otpora kretanja, a i zbog povećanog drifta. Sa takvim ventilatorom, koji u kombinaciji sa kružnim rasporedom rasprskivača, gdje gornji treba da dobace tečnost do tri metra, a donji na otprilike metar, jasno je zašto je problematičan", kaže Sedlar.

Različiti tipovi atomizera (Foto: Poljoservis Kljakić)

"Kod poboljšane varijante ventilator je isto aksijalni, ali usvaja vazduh sprijeda i izbacuje koso unazad pod uglom od 45 stepeni, čime smanjuje otpor kretanju i smanjuje drift", kaže naš sagovornik i dodaje da aksijalni ventilator ima veći kapacitet vazdušne struje i radi sa manjim početnim brzinama, a kao takav odgovara gustim zasadima, kao što je recimo zasad jabuke.

"Možemo sa vertikalnim tornjem, sa poboljšanim ventilatorom i sa podešavanjem ugla rasprskivača u kombinaciji sa odgovarajućim kapacitetom vazdušne struje ventilatora i odgovarajućom brzinom, zavisno od razvojne faze voćnjaka da podignemo pokrovnost, odnosno količinu preparata koja stigne na našu biljku i do 40 posto", navodi Sedlar.

Sa malim promjenama možemo da podignemo pokrovnost i do 40 posto, kaže Sedlar (Foto: Đorđe Lalić)

Agronom Milan Mojić kaže da su atomizeri bez vertikalnog tornja stvar prošlosti. Odlukom njemačkog instituta (Julius Kuhn - JKI) je donijeta odluka da se više ne puštaju u promet zbog toga jer uzrokuju više ekoloških problema. On navodi da je kod atomizera sa tornjevima najbolja distribucija vazduha, a i preparata koji se koriste u zaštiti. Što se ventilatora tiče, kaže da su oni na kvalitetnijim atomizerima konstruisani tako da podjednako bacaju vazduh i na lijevu i na desnu stranu, što nije slučaj sa onim jeftinijima.

"Čim je više vazduha na jednoj strani, to u samom startu znači da i više pesticida baci na tu stranu, a to ne može da se podesi".

Sa fleksibilnim crijevima

Rješenje sa fleksibilnim crijevima koji se prilagođavaju voćnjaku je nešto rjeđe, prije svega, kako Sedlar kaže, zbog veće cijene, jer su za oko 30 posto skuplji od drugih.

Mojić navodi da orošivači rade sa pritiscima od pet do 20 bara (jer transport kapi obavlja vjetar), što je dosta manje od prskalica koje rade sa 40 bara i zbog toga postoji opasnost da se vazduh koji ventilator proizvede ne rasporedi ravnomerno crijevima i da će na nekim dijelovima biti manja pokrivenost.

Tunelski: Sipate za hektar, isprskate hektar i po

Što se tunelskih orošivača tiče, oni su se pojavili prije skoro dvije decenije, ali kako kaže Sedlar, nema ih mnogo, a razlog tome je komplikovana konstrukcija i nemogućnost rada u voćnjacima sa protivgradnom mrežom. Praksa je pokazala da se sa njima može raditi i sa normom od 200 litara i navodi da su gubici smanjeni i do 80 posto

Kod tunelskih su gubici smanjeni i do 80 posto (Foto: Milan Mojić)

"Na godišnjem nivou tunelski atomizeri štede oko 40 posto preparata jer sakupljaju sav višak koji prođe špalir, koji bi pao, ili koji bi se odnio vjetrom, vraćaju ga u sistem, filtriraju i ponovo koriste. Ekonomski su znatno prihvatljiviji, kao i ekološki, a bitna odlika je i što može da radi u različitim vremenskim uslovima, od visokih temperatura do jakog vetra", kaže Mojić i navodi da je dodatna ušteda što može da radi dva, a neki i četiri reda, pa se u jednom prohodu tretira veća površina, što se odražava i na štednju goriva, a dosta je i manje gaženje.

Gdje se koriste senzori?

Za zasade koji nisu gusti, atomizeri sa senzorima su dobro rješenje. Koriste se, kako Sedlar kaže, kada je razmak između voćaka veći od trenutnog zasada jabuke, kao ranije kada je jabuka bila na razmaku od 1,6 pa čak i do dva metra, što danas nije slučaj jer je razmak manji i od metra.

"Dobra primjena senzora je kod koštičavog voća, kod kajsije recimo gdje je razmak u redu i po četiri metra, jer taj senzor isključuje dizne kad ne detektuje stablo. Gdje god je mladi zasad i gdje imamo dovoljan razmak između dva stabla u redu, a to je sve preko 1,5 metara - imat ćete dobar rezultat", kaže profesor i dodaje da oni danas nisu skupi i da ko ima elektroniku, za 20 eura može da kupi dva senzora, na primjer da detektuju prekid u redu i da pale i gase orošivač, i za ukupno stotinjak eura, kompletno da ga opreme.

"Kod tog tipa ima dosta uštede i na okretanju, kao i kada je neko stablo izmrzlo, ako je prekid u redu ili slično."

Morić kaže da uglavnom ne preporučuje senzore, jer je to sada sve olakšano sa GPS uređajem i da manje-više sve kompjuter radi.

"Imate atomizer bez kompjutera, a imate i kompjuter za atomizer koji košta pet do šest hiljada eura. Kao i na automobilu, može se bez toga, ali dobro dođe ako ga imate", kaže ovaj agronom.

Geometrija mlaza 

Podešavanje geometrije mlaza je zahtjevan postupak i za njeno pravilno izvođenje neophodna je stručna pomoć. Prvo se treba odrediti prosječna geometrija krošnje za dati voćnjak. Sa krivom koja predstavnja konture krošnje treba da se u što većoj mjeri poklopi kriva koja oslikava konture mlaza koju stvara dati orošivač. Kvalitetno podešavanje geometrije mlaza moguće je obaviti samo uz pomoć vertikalnih sprej skenera, koji prihvataju izbačenu tečnost, da bi se potom u menzurama očitao njen nivo i formirao histogram distribucije. U voćnjacima je najbolje obavljati kalibraciju pomoću sprej skenera u vrijeme pune vegetacije.

Geometrija mlaza je izuzetno bitna, tvrdi profesor Sedlar. Kada imamo vertikalan raspored rasprskivača, onda je svaki rasprskivač jednako udaljen od stabla, i kada još podesimo njegov ugao prema geometriji voćnjaka dobijamo još bolju pokrovnost.

Zbog toga je, navodi, i sa aspekta cijene i održavanja, najbolje rješenje poboljšani orošivač sa poboljšanim ventilatorom i vertikalnim tornjem. Šteta je, kaže, što nema više takvih mašina, jer proizvođači nisu ni svjesni koliko je takvo rješenje bolje, a da pritom nije puno ni kompikovanije.

Isplativost?

Atomizer je jedna od najbitnijih mašina u voćarstvu i viogradarstvu. Kako Mojić kaže, u jabuci zaštita 100 posto zavisi od atomizera. Od njega zavisi da li ćete imati fleke na plodu, a fleke su direktna slika da li je plod van klase ili ne.

"Ako uzmete na primjer da vas podizanje jednog hektara jabuka košta 50.000 eura, a 20 hektara, koliko jedan atomizer tretira je samim tim milion eura. U zasadu od milion eura, malu ulogu igra cijena orošivača, hoćete li kupiti neki 'krš' koji košta 5.000 evra ili onaj koji je top, svetski vrh i košta 20.000", kaže on i dodaje da vam cijelu sudbinu određuje ta mašina i da na takvim stvarima ne treba štedjeti.

Razlika u cijeni između toranjskog i običnog je oko 1.000 eura, a cijena mašina se kreće od 11.000 eura pa naviše.


Tagovi

Poboljšani orošivači Poboljšani atomizeri Aleksandar Sedlar Vertikalni toranj Poboljšani ventilator Milan Morić Vinogradarsko-vinarski magazin Goran Zabrikić Bojan Jurić Herbika Senzori


Autor

Đorđe Lalić

Više [+]

Zaljubljenik u poljoprivrednu mehanizaciju i pionir agrarnog novinarstva