Radi li se u ovom slučaju stvarno o Azijskom stršljenu ili nekom drugom insektu nisu pouzdano mogli odgovoriti ni u Ministarstvu poljoprivrede.
Kada je jutros zakoračila u svoj vrt na otoku Silbi (susjedna Hrvatska, op. ur.) vlasnica Linda Žunić neugodono se iznenadila. Iznenadila, ali i uplašila. Na cvijetu crvenog luka, ili kapule, kako kažu u Dalmaciji, ugledala je orijaškog insekta.
“Odmah sam pomislila na Azijskog stršljena”, kaže Linda. Ubrzo su pristigli i susjedi, pomogli u hvatanju insekta koji dotad nije viđen na Silbi. “Najprije smo ga nekako uhvatli u kartonsku kutiju, a potom istresli u teglu gdje je i sada”, govori Linda.
Svi susjedi i mještani koji su ga vidjeli uvjereni su da se radi upravo o zloglasnom Azijskom stršljenu od kojega posebno strahuju pčelari jer roj od 10-ak jedinki može u sat vremena ubiti koloniju od 10.000 pčela. Nije bezalen ni za ljude, posebice za ljetnih vrućina njihovom staništu. Sa svojim 6 mm dugim žalcem u stanju je ubrizgati toliko otrova da kod čovjeka može doći do nekroze. U ekstremnim slučajevima uboda više stršljenova, čovjek mora biti podvrgnut dijalizi.
Kako je rekla Linda Žunić, pojava Azijskog stršljena nikad nije zabilježena na Silbi. Viđalo ih se, navodno, po Slavoniji, a nedavno je oglašen alarm za Istru, budući da su stršljenovi viđeni u Veneciji.
Radi li u ovom slučaju stvarno o Azijskom stršljenu ili nekom drugom insektu nisu pouzdano mogli odgovoriti ni u Ministarstvu poljoprivrede.
Na upit novinara Zadarskog lista iz Centra za zaštitu bilja HAPIH, nakon što su pregledali dostavljene fotografije sa Silbe, odgovorili su da ulovljeni insekt nije stršljen, a još manje japanski stršljen. Uz ogradu da identifikacija insekata iz reda opnokrilaca zahtijeva stručnost i specijalističko znanje u HAPIH-u smatraju kako je moguće da se radi o nekom drugom insektu iz porodice Vespidae (ose), no ta porodica sadrži preko 5000 vrsta. Jedina relevantna potvrda japanskog stršljena u Hrvatskoj bila bi identifikacija od strane specijalista – entomologa. To je jedina ispravna procedura.
Japanski stršljen inače spada u invazivne strane vrste u širem smislu te nije izravno vezan uz poljoprivredu i šumarstvo. Za invazivne strane vrste u Republici Hrvatskoj postoji stranica koju ju je izradio Državni zavod za zaštitu prirode, a tamo postoji on-line obrazac o dojavi potencijalne strane invazivne vrste, pa preporučamo da se obratite prvo njima, sugeriraju u svom odgovoru iz Ministarstva poljoprivrede.
Ovaj odgovor donekle je umirio Lindu Žunić i mještane Silbe, posebno pčelare. Kad su vidjeli fotografije insekta neki od njih su posumnjali da se radi o tzv. Mamutskoj osi. Podsjetimo, lani u ovo vrijeme Mamutska osa je identificirana u Istri, od koje, kao i od domaćih stršljena oprez nije naodmet jer su i oni dovoljo opasni rekao je mr. sc. Nediljko Landeka voditelj Odjela za deratizaciju, dezinsekciju i dezinfekciju Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije.
“Imali smo nekoliko da tako kažem lažnih prijava Azijskog stršljena. Lažnih, zato što su svi primjerci koji su dostavljeni u Zavod bili negativni. Znači radilo se o jednoj parazitskoj osi Megascolia maculata, tzv. mamutskoj osi koja se najčešće pojavljuje u maju i junu i tada zbunjuje stanovništvo. Može narasti do šest centimetara, crne je boje sa žutim pjegama na zatku. Ona međutim nije opasna, već samo zbog svoje veličine i izgleda stvara paniku i najčešće ljudi smatraju da se radi o opasnom stršljenu. Pored toga, mediji kada pišu o azijskom stršljenu objavljuju sliku mandarinske ose, velike azijske ose koja nije zabilježena na području Hrvatske i Evrope”, ustvrdio je Landeka, a prenio Glas Istre.
Mandarinska osa je velika i ima narandžastu glavu kao ova mamutska osa i to uglavnom unosi zabunu kod stanovništva. Azijski stršljen Vespa velutina međutim kada napokon dođe, ljudi će se iznenaditi da je to u stvari relativno mali stršljen, manji od našega, samo je tamniji, pojasnio je Landeka.
Povezana stočna vrsta
Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti pa su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta na kojima se nalaze pčela su... Više [+]
Tagovi
Autor
24
Glasova: 13
Katastrofu, propast ćemo! 54,2%
Glasova: 7
Prosperitet, bit će nam bolje 29,2%
Glasova: 2
Sve će biti isto 8,3%
Glasova: 2
Ne zanima me ni EU, ni mljekarstvo 8,3%