Oprezno s čišćenjem parcela: Ništa ne palite, kazne su visoke!

Najmanje osam intervencija na gašenju požara u kojima je gorjela trava i nisko rastinje zabilježeno je od petka na području Federacije. Vatra je u Ljubuškom zahvatila i zapušteni voćnjak, skupa s cijevima za navodnjavanje, te je opožareno oko 20 duluma zemljišta.

Stabilne vremenske prilike mnogi su iskoristili za čišćenje parcela, a slične akcije očekuju se i narednih dana tamo gdje to nije obavljeno jesenas. No, treba imati na umu da je spaljivanja organskih ostataka na poljoprivrednom zemljištu zabranjeno i kažnjivo.

Trajno se gube azot, sumpor i organske materije

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanskog kantona podsjetilo je poljoprivrednike na obavezu pravilnog zbrinjavanja biljnih ostataka s poljoprivrednog zemljišta, te ukazalo na štetnost spaljivanja, kao i posljedice koje takve radnje izazivaju na tlo. Paljenjem biljnih ostataka narušava se prirodna ravnoteža u samom zemljištu, a visoka temperatura uništava sve pa i korisne mikroorganizme.

"Biljni dijelovi nepotpuno sagorijevaju, sjeme korova se ne uništava u potpunosti, a dim i pepeo zagađuju životnu sredinu. Prilikom sagorijevanja biljnih ostataka razvija se vrlo visoka temperatura u površinskim slojevima zemljišta, koja uništava humus-najplodniji dio zemljišta", navode iz MPŠV HNK.

Višestruka šteta: Paljenje strništa najlošiji je mogući odabir

Spaljivanjem žetvenih ostataka i drugog niskog rastinja, vatra se može vrlo lako proširiti na susjedne parcele, objekte i napraviti veliku štetu. Uništava se i divljač, zagađuje zrak, trajno se gubi azot, sumpor i organske materije koje su od neprocjenjive važnosti za tlo i poljoprivredne kulture. Također, rizik od erozije tla je znatno povećan nakon spaljivanja žetvenih ostataka ili nepotrebne vegetacije.

Kazne od 500 do 2.000 KM

Osim što je štetno, paljenje biljnih ostataka na uzgojnim parcelama predstavlja i kršenje odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojim je to jasno zabranjeno.

Propisana novčana kazna iznosi od 5.000 do 10.000 KM za prekršaj koji napravi pravno lice, a kazna za odgovorno lice u pravnom licu iznosu od 500 KM do 2.000 KM. Za ovaj prekršaj fizičkom licu može se izreći kazna u rasponu od 500 KM do 1.500 KM.

Prednosti i mane: Napraviti kompostnu hrpu ili kupiti komposter?

Preporuka poljoprivrednim proizvođačima je da žetvene ostatke kompostiraju, te tako, osim čuvanja tla i životne sredine, dobiju kvalitetno organsko gnojivo.

"Kompostiranje se može vršiti u ručno izrađenim komposterima ili u prikladnim termo posudama za kompost kojih ima na tržištu po vrlo prihvatljivim cijenama", napomenuli su iz Ministarstva.