Republička inspekcija za hranu je u okviru redovnog pregleda pošiljke hrane, zabranila uvoz svježeg krastavca porijeklom iz Albanije, u količini od 4.240 kilograma.
Republička inspekcija za hranu je u okviru redovnog pregleda pošiljke hrane pri uvozu, zabranila uvoz pošiljke svježeg krastavca porijeklom iz Albanije, u količini od 4.240 kilograma, zbog povećanog sadržaja pesticida, stoji na zvaničnom sajtu Fitosanitarne inspekcije RS.
Prilikom pregleda robe nadležni inspektor izvršio je uzorkovanje za laboratorijsku analizu u cilju ispitivanja ostataka hemijskih preparata za zaštitu bilja. Na osnovu Izvještaja o urađenoj analizi izdatog od strane "Instituta za vode", iz Bijeljine, u analiziranom uzorku utvrđeno je povećano prisustvo sredstva Oxamyl iznad vrijednosti dozvoljenih Pravilnikom o maksimalnim nivoima ostataka sredstava za zaštitu bilju u i na hrani, kao i hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla.
Uvoznik je zatražio dodatnu analizu koja je izvršena u Gradskom zavodu za javno zdravlje, u Beogradu, a kojom je potvrđena ona prethodno urađena, na osnovu čega je donešeno Rješenje kojim je zabranjen uvoz sporne pošiljke i naloženo uništavanje pod nadzorom nadležnog organa vlasti.
Zabranjen uvoz krastavaca iz Albanije zbog prekomjernog sadržaja pesticida
Podsjetimo, krajem prošle godine takođe je zabranjen uvoz pomenutog povrća iz Albanije, tada u količini od 1.546 kilograma, uslijed povećanog sadržaja preparata za zaštitu bilja.
Republička fitosanitarna inspekcija prilikom uvoza voća i povrća u našu zemlju, vrši uzorkovanje kako bi se utvrdilo da li je isto zdravstveno ispravno i bezbjedno za ljudsku upotrebu. Najveći rizik kod ovakvih proizvoda predstavlja nedozvoljena količina pesticida, mikotoksina i toksičnih metala i upravo su to kriteriji po kojima se vrše analize.
Potrebno je naglasiti da upotreba sredstava za zaštitu nije zabranjena. Svi oni se koriste u uzgoju većine voćarskih i povrtarskih vrsta, ali moraju se primjenjivati isključivo samo dozvoljena, u propisanim koncentracijama i poštovati karenca, odnosno vrijeme koje treba da prođe od tretmana do upotrebe ovih poljoprivrednih proizvoda.
Tagovi
Autor