Odobreno je sedam nacionalnih strateških planova ZPP-a: Šta čeka EU ove jeseni?

Pred poljoprivrednim sektorom u Evropskoj uniji ove su jeseni noviteti. Odobravaju se planovi ZPP-a država članica, velika je zabrinutost u vezi cijene i moguće nestašice đubriva, stočne hrane, ali i mnogih drugih pitanja.  

Odobrenje ZPP planova

Prva serija nacionalnih strateških planova ZPP-a je odobrena, a pomoću njih će države članice postaviti vlastiti akcioni plan o ispunjavanju devet ciljeva nove reforme. Svi bi planovi trebali biti usvojeni i spremni za početak implementacije od 1. januara 2023. godine, navodi Euractiv.

Nacionalni strateški planovi Danske, Finske, Francuske, Irske, Poljske, Portugala i Španije, dobili su zeleno svjetlo Brisela za provedbu poljoprivredne reforme EU na nacionalnom nivou od 2023. godine. Komisija je u srijedu, 31. avgusta potvrdila svoju namjeru da odobri ostalih 21 što je prije moguće.

Riječ je o raspodjeli 270 milijardi eura iz poljoprivrednog budžeta EU za 2023.-2027. Prema podacima Komisije, 34 milijarde eura namijenjeno je isključivo za ekološke i klimatske ciljeve i nove eko-šeme.

Njemački plan još nije odobren

Zanimljvo je da njemački plan još uvijek nije odobren, jer je savezna vlada kasnila i nije ga dostavila Briselu do 31. decembra 2021. godine, već je to uradila u februaru 2022. godine, izvještava Agrarheute. 

Ta je zemlja pozvana na korekciju svog plana, a ovoga će mjeseca Cem Özdemir, federalni ministar poljoprivrede, u Briselu predstaviti revidirani dokument. Tada Komisija ima rok od 60 dana da ga odobri.

U međuvremenu je njemačka Vlada odobrila nacrt Uredbe o izuzeću od ZPP-a čime, primjerice, žele odustati od plodoreda pa će tako poljoprivrednici moći uzgajati pšenicu poslije pšenice. Također, iduće godine ta zemlja neće imati obavezu ostavljanja 4 posto poljoprivrednog zemljišta na ugaru.  

Özdemir je rekao da prave pauzu od godinu dana kada je u pitanju zaštita životne sredine. Neophodno je odobrenje uredbe od strane Bundestaga, a to se i očekuje.

EU se suočava s mnogim problemima

Kada je riječ o problemima s kojima se suočava EU, oni su brojni. U fokusu su sukob u Ukrajini, problematika đubriva i stočne hrane, smanjenje CO², dobrobit životinja i označavanje proizvoda. 

Situacija u Ukrajini i posljedično blokada crnomorskih luka, uzrokovala je značajan poremećaj u globalnom poljoprivredno-prehrambenom sektoru, previsoke cijena hrane, blokadu trgovine i rastuće troškove đubriva. Potpisan sporazum o deblokadi je donio olakšanje, ali i neizvjesnost, a velik će izazov biti i nova proizvodna sezona.

Cijene gasa rastu, a s njima i đubriva. Mnoge fabrike su smanjile ili potpuno obustavile proizvodnju. Kada se to poveže sa sankcijama Rusiji, dobiveni rezultat je nestašica đubriva koje je sve skuplje.

Proizvodnja gnojiva: Evropa je ovisila o Rusiji - kome se sada okrenuti?

Dodatni problem je suša koja je pogodila evropski kontinent. Direktno je pogođeno 14 država unije. Prinosi usjeva su smanjeni, a posebno je ugrožen sektor stočarstva i proizvodnja stočne hrane. Manje količine i visoki troškovi mogu ugroziti opstanak mnogih farmi ove jeseni.

CO2, dobrobit životinja i označavanje proizvoda

U novembru će Komisija predložiti regulatorni okvir EU za sertifikaciju uklanjanja CO². On će detaljno iznijeti pravila neophodna za praćenje, izvještavanje i provjeru autentičnosti tih uklanjanja i imati veliki utjecaj na poljoprivrednike u EU i na buduće potencijalne dodatne izvore prihoda.

Dobrobit životinja je i dalje u velikom fokusu nakon niza nesreća u kojima je došlo do nepoštivanja njihove zaštite. Do kraja godine Komisija namjerava usvojiti tercijarno zakonodavstvo za poboljšanje službene kontrole.

Biće predložen prijedlog o kontroverznom pitanju označavanja na prednjoj strani pakovanja prehrambenih proizvoda do kraja godine. Vodećem, francuskom sistemu označavanja, Nutri-Score, tvrdoglavo se protive južne članice. Italijansko tijelo za zaštitu konkurencije, AGCM, objavilo da se Nutri-Score ne može koristiti u Italiji i obavezalo Carrefour i druge distributere koji koriste francusku oznaku nutritivne vrijednosti da ju povuku na svojim proizvodima koji se prodaju u Italiji.

Razgovora će biti i o prijedlogu Komisije da se do 2030. prepolovi upotreba i rizik od hemijskih pesticida, što je već pod kritikama pojedinih država. Očekuje se da će biti okončani pod španjolskim predsjedavanjem EU u drugoj polovini 2023. godine.