Nije njiva samoposluga: Lopovluke možete prijaviti i u BiH

Iako se o tome ne piše često, krađe plodova direktno s njiva ili voćnjaka, nisu rijetke, pogotovo one u manjim obimima, koje poljoprivrednici i ne prijavljuju. Ipak, one mogu nositi obilježja više krivičnih djela, pa i u kompliciranoj bh. legislativi.

Luk, krompir, jagode, jabuke, tikve...sve se to povremeno nađe na meti lopova, a u tu kategoriju spadaju svi oni prisvoje tuđu imovinu bez dozvole vlasnika. Odnosno, i oni koji uberu kod komšije bez pitanja.

Voćar zvao policiju, pa se nagodio

Ako se ne radi o većoj šteti, rijetko koji poljoprivrednik će pozvati policiju. Možda su se tome nadali i turisti u Njemačkoj koji su prošle sedmice, "ojadili" jednog voćara za 15 kg jabuka, a on se nije libio pozvati organe reda.

Kada su policajci stigli, kako piše Agrarheute, par se već dogovorio da naknadno plati jabuke, zbog čega nije podnesena prijava. No, pravno gledano, član 248a Krivičnog zakona Njemačke, branje voća bez dozvole smatra krađom stvari male vrijednosti, odnosno one koja ne prelazi 25 eura.

Muris Kudić o slatkim seoskim krađama: "Ko krade državnu imovinu, naravno nećeš prijaviti"

Krivični postupak se pokreće samo ako vlasnik, u ovom slučaju poljoprivrednik, podnese prijavu. Besplatno se, kod njih, može brati samo voće označeno žutom trakom.

Više krivičnih djela

Važno je znati da su polja privatna svojina, pa i da je sam ulazak na njih bez dozvole, suprotan zakonu i u Bosni i Hercegovini. Advokat Željko Bubić, komentira za Agroklub, da bi se krađe plodova na poljoprivrednim imanjima mogle tretirati na više načina.

"Ima tu nekoliko krivičnih dijela. Na primjer, povrjeđivanje privatne svojine ili ometanje posjeda, ako je neko neovlašteno, bez odobrenja, ušao na tuđe imanje. Onda, imamo direktnu štetu nanesenu čovjeku, kao oštećenje tuđe stvari i imamo klasičnu krađu. Dakle, nekoliko je dijela za koje bi pravnu kvalifikaciju dao postupajući tužilac i onda naravno to ide dalje u proceduru", pojašnjava Bubić.

Iako se u dosadašnjoj praksi nije susretao sa sličnim predmetima, kaže kako se poljoprivredni proizvođači u takvim situacijama mogu obratiti i advokatima.

Medvjed lomio stabla šljive k'o čačkalice: Bosanac tužio i pobijedio na sudu

"Dalje se preko krivičnih prijava ide prema nadležnim tužilaštvima, a u krajnjoj liniji i privatnim tužbama za nadoknadu štete", dodaje naš sagovornik.

Dakle, jasno je - voćnjaci i usjevi nisu samoposluga. Riječ je o tuđoj imovini i rezultatu nečijeg truda. A zakon, bez obzira na obim, takve postupke prepoznaje kao krađu. No, hoće li se lopov procesuirati, ovisi od volje poljoprivrednika.

Ipak, poštedite one u pečenjcima. Zašto? Genijalno je to pojasnio naš Muris Kudić: